Tekuće 2023. godine navršilo se tačno 50 godina od kada laki helikopter SA-342 Gazela leti u sastavu Vojske Srbije, a prethodno u sastavu Vojske Srbije i Crne Gore, Vojske Jugoslavije i Jugoslovenske narodne armije.
Gazela je helikopter koji je služio kako za prevoz, tako i za izviđačke i borbene zadatke. Danas polako usutpa mesto modernijim letelicama poput H-145M, ali je i dalje neprikosniven u naoružanju našeg RV i PVO kako za prevoz i izviđanje tako i u borbenoj varijanti.
Helikopter tipa Gazela nastao je kao zajednički proizvod Velike Britanije i Francuske.
Helikopter je nastao kao isključivo francuski proizvod. Naime još 1960 tih godina 20 veka francuska kompanija Aerospatiale započela je rad na razvoju lakog višenamenskog helikoptera sa trubomlaznim motorom. Jedan od zahteva bio je znatno veća brzina nego prethodni helikopteri poput Aluett III oznake SA-316B, koji je imao maksimalnu brzinu od 210 km na čas. Prototip novog helikoptera oznake SA-340 poleteo je 7.aprila 1967. godine. Predserijski helikopter SA-341 postavlja 1971 godine tri brzinska rekorda: brzina 310 km na čas pavolinijski u dužini 3 km, brzina 312 km/h u pravolinijskom letu na dužini od 15 km i brtina od 296 km/h u krugu od 100 km. Sva tri brzinska rekorda nisu bila oborena punih 10 godina.
Gazela je postala poznata i po tome što je u njoj korišten veliki broj novih tehnologija. Po prvi put primenjen je Fenestron umesto repnog rotora. Krakovi nosećeg, glavnog rotora izgrađeni su od armiranih staklneih vlakana. Trup helikoptera napravljen je bio od lakih legura i kompozita.
Verzija SA-341 imala je ugrađen motor Astazou III snage 440 kW (590 KS), kao i gasnija verzija SA-342 koja je nazvana Gazela. Kabina kod oba helikoptera bila je aerodinamički oblikovana sa izvrsnom preglednošću za oba člana. Na helikopter su ugrađeni čvrsti nosači naoružanja monitrani na konstrukciju trupa u visini zadnjih sedišta, dok je žirostabilisani nišan ugrađen u pilotskoj kabini.
U proizvodnju ovog helikoptera uključio se i britanski Vestland helikopter LTD. U periodu do 1984 proizvedena su 282 helikoptera za održavanje vezei obuku pilota u verzijama SA-341 A,B,C, D i E. Deo britanskih Gazela dobio je uoči Foklandskog rata nevođena raketna zrna kalibra 68 mm.
U Francuskoj vojsci helikopteri Gazela bili su masovno zastupljeni u raznim varijanstama. Samo kopnena vojska je imala je 170 helikoptera Gazela u verziji SA-342F. Na primer nekadašnja francuska 4. vazdušno pokretna divizija imala je 3 jurišna helikopterska puka sa helikopterima Gazela, koji su bili naoružani protivtenkoviskim vođenim raketama HOT, 30 izviđačkih Gazela i 30 gazela za neposrednu pratlju koje su bile naoružane topom GIAT M621 kalibra 20 mm ili samonavođenim raketama za protivvazdušnu borbu “Mistral”.
Jedna od dve zemlje koje su imale licencu za proizvodnju osim SFRJ bio je i Egipat. Do januara 1990 godine izrađeno 1.400 ovih helikoptera u verzijama SA-341 i SA-342, koji su izvezeni u 41 zemlju sveta, a veliki broj ovih letelica uključujući i civilne verzije i dalje leti.
Jugoslovenske Gazela
SFRJ je 1. oktobra 1971. godine od francuske frime Aerosapsial kupila licencu za proizvodnju lakog helikoptera SA-341 Gazela. Ono što je interesantno bilo da je Jugoslavija kupila licencu za helikopter koji još ni francuska vojska nije imala u svom naoružanju. U pitanju nije bila puna, nego delimična licenca, kao bi se izbeglo dugotrajno osvajanje pojednih helikopterskih delova i kako bi se izbeglo kašnjenje u ulasku u operativne jednice, jer su starije verzije helikoptera sa kojima se rasplagalo kao S-55 izlazile iz operativne upotrebe. Nosilan proizvodnje i finalizator bila je fabrika Soko u Mostaru koja je 1992 kad je počeo građanski rat u BiH prebačena u Utvu -Pančevo. Prvi 21 helikopter u Jugoslaviju su stigli 1973. godine, a one licensno proizvedene u fabrici SOKO Mostar tek 1979 godine. Helikopteri su jugoslovenskoj javnosti prvi put prikazani na Paradi pobede 9. maja 1975 kada su preleteli iznad bine gde je bio predsednik Tito. Ono što je intersantno bilo da je ovaj ešalon bio mešovit polovina letelica je bilo francuske proizvodnje, a druga polovina iz fabrike SOKO-Mostar.
Jugoslavija je sledeći primer Francuske i Velike Britanije počela da razvija slične verzije helikoptera. Prve proizvedene Gazele iz fabrike Soko počele su da izlaze 1980-te godine.
Jugoslavija je razvila više varijanti helikoptera Gazela:
- standardna varijanta za prevoz i obuku studenata avijacije- pilota SA-342G, naša oznaka HO-42. Uvedena u operativnu upotrebu 1975. godine, a varijante sa jačim motorom SA-342L, naša oznaka H-45, čije naoružanje i JRV i PVO počelo je 1986. godine
- za izviđanje i korekturu artiljerijske vatre Hi-42 nazvan Hera. Ovi helikopteri opremljeni su optički nišanom APX M334-25, laserski daljinomer, radio-visinomer, dopler navigacijskim sistemom i detektorom za radicijono izviđeanje.
- za sanitetsko prevoženje oznaka Hs-42
- Vazduhoplovno tehnički institut iz Žarkova je samostalno projektovao borbenu varijantu GAMA naoružana sa četiri protivoklopne rakete 9M14M Maljutka (NATO AT-3 Sagger) i dve rakete vazduh-vazduh 9M32M Strela 2M (NATO oznaka SA-7. Ovi helikopteri imaju oznaku HN-45M. Popularni naziv za ovaj helikopter je “Gama”.
Prva jednicica koja je bila naoružana helikopterima HN-45M “Gama” bila je formirana 6.maja 1981. godine. Ova eskadrila je prvo borbeno dejstvo izvela na poligonu februara 1982.
Takođe u vreme JNA na priobalnim aerodromima bile su raspoređene Gazele za spasavanje sa dizalicom Breze i plovcima.
Helikopteri Gazela intenzivno su korišteni od samih ratnih dešavanja, još od Slovenije gde je jedna Gazela oborena, a pilot Toni Mrlak i kopilot Bojanče Sibinovski su poginuli. Sa jednom Gazelom pilot Slovenac Jože Kalan i letač mehaničar Bogomir Šustar su prebegli u redove Teritorijalne odbrane Slovenije. Taj helikopter se nalazi sad u Vojnom muzeju Pivka.
Helikopteri Gazela u svim varijantama korišteni su za vreme rata u Hrvatskoj i često su bili na meti paravojnih formacija ZNG-a jer letelice nisu imale nikakvu zaštitu.žTakođe helikopteri su korišteni za vreme građanskog rata u BiH i Vojska Republike Srpske ih je intenzivno koristila za različite namene od prevoza visokih oficira VRS, evakuacije ranjenika do prevoza tereta.
Vazduhoplovstvo i PVO Vojske Republike Srpske raspolagalo je sa sedam helikoptera HN-45M, sedam HO-342, 8 HO-345, odnosno to su bili HN-45M kojima je posle poptisivanja Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja skinuto oružje. Posle gašenja VRS tri helikoptera preuzeo je helikopterski servis VRS.Vazduhoplovstvo VRSK je imalo u svom naoružanju 4 helikoptera Gazela u verziji “Gama”, četiri helikoptera Hera
Takođe za vreme agresije NATO pakta helikopteri su intenzivno korišteni u misijama traganja i spasavanja za oborenim pilotima.
Raspadom Državne zajednice Srbije i Crne Gore i formiranjem Vojske Srbije u naružanju je ostalo 45 helikoptera Gazela u raznim verzijama. U sastavu 890 mešovite helikopterske eskadrile za održavanje veze i razne pomoćne zadatke. Naoružane “Game” se nalaze u sastavu 714. porotivoklopne helikopterske eskadrile i u sastavu protivoklopnog odeljenja 119. mešovite helikopterske esakdrile.