Iako je reč o raketnom lovcu, Me-163 je predstavljao jedan od vrhunskih tehničkih dostignuća tog vremena.
Dolaskom Hitlera na vlast u Nemačkoj, projekat raketnog lovca je ubrzan. Testovi sa prototipom aviona Me-163V1, počinju u proleće 1941. godine. Sve je išlo kako je planirano, tako da je 2. oktobra 1941. godine probni pilot Hajni Ditmar (Heini Dittmar), sa ovim prototipom postigao brzinu od 1004 kilometara na čas. Međutim, veliki problemi su pratili uvođenje aviona u operativnu upotrebu.Prvi problem je bio izbor goriva, drugi još gori problem, bio je taj što je avion sletao na trup. Naime kad bi avion počeo da poleće, točkovi bi se odbacili posle poletanja. Ovo je značilo da pri povratku dolazi do grubljeg sletanja, što bi dovodilo do „uzburkivanja” preostalog goriva, koje bi, ako bi došlo do kontakta jednostavno eksplodiralo. Mnogo je aviona izgubljeno prilikom sletanja.
Oko 370 aviona tipa Komet, učestvovalo je u napadima na savezničke bombardere. Prvi borbeni zadatak Me-163 imali su 16. avgusta 1944 . godine, ali se susret sa američkim tvrđavama B-17 završio neuspešno. Zbog kratkog trajanja leta, velike razlike u brzini između Komet i B-17, i topova male početne brzine zrna, bilo je teško postići pobedu. Ukupno je 16 savezničkih bombardera oboreno od strane Me-163, što nije opravdalo velike troškove novca i vremena za program Me-163.
Međutim, avioni Me-163 su velike gubitke pretrpili od britanskih lovaca Tempest i američkih Mustang, koji su ih sačekivali blizu aerodroma sletanja kada su se vraćali sa zadataka gotovo bez goriva.
Pilotima Me-163B velike teškoće su pričinjavali i nepouzdani topovi MK-108, zbog čestih zastoja i velike brzine približavanja pri napadu na bombardere. Kako topovi nisu bili efikasni na daljinama preko 600 m. Pilotima su ostajale nepune četiri sekunde za nišanjenje, gađanje i izbegavanje sudara sa bombarderom.
Poboljšane verzije su uključivale Me-163C, sa dužim trupom, novim štedljivijim motorom koji je omogućavao krstareći let sa manjim potiskom, i Me-263, dalje poboljšanu verziju sa normalnim stajnim trapom. Zbog kraja rata ove verzije ostale su na prototipovima. Me-163C izrađen je u samo jednom primerku. Me-163D je imao sličan motor, smanjen trup, i stajni trap tipa tricikl. Ova verzija prepravljena je kod Junkersa, prvi let je izvršila sa sopstvenim motorom, avgusta 1944. godine, kao Ju-248V-1. Na kraju je nazvan Me-263A, ali nikad nije ušao u serijsku proizvodnju.
Na osnovu dokumentacije dobijene iz Nemačke, Japan je izgradio sedam aviona Mitsubishi J-8M1. Program je prekinut zbog završetka rata.
Ipak, lovac Me-163 bio je projekat ispred svog vremena.
Za izradu teksta korišćena je sledeća literatura:
Danko Borojević, Dragi Ivić, Enciklopedija mlaznih lovačkih aviona, Autorsko izdanje, Požarevac, 2012.