Strateški kontekst i značaj baze Bagram
Vazduhoplovna baza Bagram, smeštena oko 50 km severno od Kabula, bila je nekada najveća američka vojna baza u Avganistanu i ključno uporište tokom dvadesetogodišnjeg rata. Izgrađena još u vreme Sovjetskog Saveza, baza poseduje infrastrukturu sposobnu da primi najveće vojne avione, uključujući bombardere i teretne avione. Njen značaj proizilazi iz njene lokacije, koja pruža stratešku prednost u nadgledanju regiona, posebno u blizini zapadnih granica Kine.
Tramp je svoj interes za bazu eksplicitno povezao sa kineskom pretnjom, navodeći da je Bagram ,,sat vremena udaljen od mesta gde Kina proizvodi svoje nuklearno oružje“. Ova izjava ukazuje na širu percepciju administracije da je Avganistan možda ključni element u budućem nadziranju kineskih nuklearnih kapaciteta u regionima Sinđang i Gansu.
Politički i bezbednosni izazovi
Iako Tramp tvrdi da ,,pokušava” da vrati bazu, nije dao detalje o tome kako bi se takav dogovor mogao postići sa talibanskom vladom, koja trenutno kontroliše Avganistan. Talibani su dosledno odbacivali mogućnost strane vojne prisutnosti, iako su pokazali otvorenost za ograničene diplomatske i humanitarne dijaloge.
Povratak američkih snaga u Avganistan predstavljao bi radikalni preokret u odnosu na sporazum iz Dohe iz 2020. godine, koji je predviđao potpuno povlačenje američkih trupa. Takav potez verovatno bi naišao na snažan otpor kako u Avganistanu, tako i među američkim saveznicima i članovima Kongresa koji se protive ponovnom uvlačenju u avganistanski sukob.
Reakcije i potencijalni ishodi
Trampova izjava naišla je na skepticizam stručnjaka za međunarodne odnose i vojne analitičare. Mnogi ističu da je praktična izvodljivost povratka u Bagram u najboljem slučaju upitna, s obzirom na logističke, bezbednosne i političke prepreke. Istovremeno, ova najava može se tumačiti i kao deo šire strategije pritiska na Kinu, ili čak kao retorički potez usmeren na domaću publiku pred buduće izbore.
Zaključak
Iako Trampova izjava o povratku u Bagram istakla je strateški značaj Avganistana u svetlu globalne rivalske dinamike sa Kinom, njena praktična realizacija ostaje neizvesna. Ova najava podseća na složenu ravnotežu između vojnih ambicija, političke realnosti i diplomatskih izazova u jednom od najnestabilnijih regiona sveta. Dešavanja u krugu ovog pitanja biće ključna za razumevanje smernica buduće spoljne politike SAD prema Južnoj Aziji i njihovog angažmana u regionalnim bezbednosnim dinamikama.