Pokušaj otklona od Kine
Glavni ciljevi politike su obnova američke industrije dronova, bezbednosno ograničenje zavisnosti od strane tehnologije, posebno kineske, ubrzanje komercijalizacije i vojne upotrebe dronova, promocija izvoza američkih dronova u zemlje saveznice i integracija autonomnih letelica u nacionalni vazdušni prostor.
Ključne direktive iz naredbe
Federalna uprava za avijaciju (FAA) dobila je zadatak da u roku od 30 dana objavi predlog pravila za operacije ,,izvan vizuelnog dometa” (BVLOS), a u roku od 240 dana konačno pravilo. Takođe, uvedena su AI alatka za brže procene dozvola za letenje dronova u roku od 120 dana, kako bi se ubrzalo odobravanje i umanjile prepreke u komercijalizaciji.
Započet je eVTOL Integration Pilot Program (eIPP), nastavak uspešnog BEYOND programa, kako bi se ubrzalo testiranje i uvođenje električnih vertikalnih letelica (eVTOL). Minimum pet pilot projekata treba da bude izabrano u roku od 180 dana, sa prioritetom firmama baziranim u SAD. Cilj ovih projekata je medicinski prevoz, terenska isporuka, gradska mobilnost i druge primene.
Svim federalnim agencijama zabranjeno je da biraju dronove proizvedene u inostranstvu, osim u slučajevima striktno regulisane potrebe. Objavljena je „Covered Foreign Entity List“, lista kompanija sa potencijalnim bezbednosnim rizicima, a ministar trgovine ima zadatak da u roku od 90 dana predloži pravilnike za bezbednu kontrolu lanca snabdevanja. Podrška se daje američkim proizvođačima dronova u skladu sa zakonom NDAA.
Ministar trgovine ima zadatak da ubrza izvoz civilnih dronova u zemlje partnere, usklađuje regulatorne izmene i radi na otvaranju novih tržišta. Takođe, razvojna banka i druge agencije podržavaju izvoz američkih dronova pomoću različitih finansijskih mehanizama.
Ministar odbrane dobio je zadatak da proširi „Blue UAS List“ (lista bezbednih dronova) u roku od 90 dana i da mesečno ažurira tu listu. Prioritet se daje nabavci dronova proizvedenih u SAD, a izuzeci su dozvoljeni samo u kritičnim slučajevima. Takođe, koordinira se sa FAA i FCC radi lakšeg pristupa vazdušnom prostoru i spektru za obuku sa dronovima.
Geopolitičke implikacije: Sudar sa Kinom
Iako zapovest ne navodi konkretne kompanije, ona jasno cilja glavne svetske proizvođače dronova – DJI i Autel Robotics, obe kineske firme. DJI kontroliše do 90% američkog tržišta dronova, što predstavlja značajan bezbednosni rizik po američke vlasti. Ova zapovest je deo šireg napora da se ograniči uticaj kineskih tehnologija u strategijskim sektorima.
Važni istorijski momenti pokazuju da su američke službe od 2017. godine zabranile DJI dronove, a 2022. godine DJI je proglašen „kineskom vojnom kompanijom“. Kompanija je pokrenula sudski postupak protiv te oznake.
Nekoliko američkih saveznih država, među kojima Florida i Misisipi, već su zabranile državnim agencijama da kupuju kineske dronove. Federalna uprava za avijaciju dobila je zadatak da ubrza pravljenje sistema gde dronovi mogu autonomno da prepoznaju ograničenja letenja.
Zaključak: Dronovi kao temelj vojne i ekonomske moći
Predsednička zapovest ,,Unleashing American Drone Dominance” predstavlja kompleksan plan kojim se: razvija domaća industrija dronova, štiti lanac snabdevanja od stranog uticaja, ubrzava integracija dronova u civilni i vojni vazdušni prostor, podržava izvoz američkih dronova, ojačavaju vojne sposobnosti kroz niske troškove i visoke operativne efektivnosti.
Sa porastom uloge dronova u modernim sukobima i globalnoj tržišnoj konkurenciji, ova zapovest stavlja SAD u fokus vodeće uloge u sledećoj fazi ratne i tehnološke revolucije.