ŠTA OČEKUJE NATO PAKT NA SAMITU U VAŠINGTONU: EVROPLJANI ĆE MORATI VIŠE DA SE NAORUŽAJU I DA VIŠE NOVCA DAJU ZA VOJSKU!

Budućnost zahteva dobro naoružane, sposobne saveznike

Samit NATO pakta koji se održava u Vašingtonu od 7. do 11. juča 2024 povodom 75. godina od osnivanja ovog vojno-političkog saveza je treći koji se održava u vreme rata na istoku Evrope. Prethodni su bili 2022. u Madridu i 2023. u Vilnjusu.

Samit u Vašingtonu je treći ratne godine i trebao bi po svemu biti drugačiji, jer sudeći prema natpisima u zapadnoj štampi se sve više govori o transformaciji unutar NATO pakta.

Farah Stokman koja je članica uredništva Njujork Tajmsau svom autorskom tekstu navodi da Severnoatlanska alijansa mora da se promene.

Iz teksta možemo saznati da Sjedinjene Američke Države samo u Evropi ima 90.000 vojnika, najviše u Nemačkoj, Italiji, Britaniji, Poljska…..što čini značajna broj snaga u okviru NATO pakta.

Inače sama Severnoatlanska alijansa ima u stanju visoke pripravnosti 500.000 vojnika.

Veliko prisustvo Amerike dolazi ne samo u obliku trupa. Od 206 milijardi dolara vojne i nevojne pomoći koju su Ukrajini dodelile zemlje širom sveta, 79 milijardi dolara dolazi iz Sjedinjenih Država, su podaci prema bazi podataka Ukraine Support Tracker.

Otprilike od 1960. godine, udeo Sjedinjenih Država u savezničkom GDP je u proseku iznosio oko 36 odsto, dok je njegov udeo u savezničkoj vojnoj potrošnji bio više od 61 odsto, prema izveštaju Instituta Kejto. Vrhovni saveznički komandant Evropa nikada nije bio Evropljanin.

Kako u svom tekstu Farah Stokman navodi da je sve jasnije da Evropljani treba da preuzmu veću odgovornost za sopstvenu odbranu, ne samo zato što su Donald Tramp i izolacionističko krilo Republikanske partije glasno negodovali da Vašington mora da štiti bogate zemlje, a da na njih ne troši ogromne količine novca, kao i da sve članice moraju ojačati svoje oružane snage jer sada taj novac troše na mrežu socijalne zaštite koja je nezamisliva za SAD, dok je vojska na zapećku. U prevodu trošite što više na vojsku, a manje na saocijalnu zašštitu.

Po mišljenju autorke teksta, i Evropa mora da se pozabavi svojom odbranom jer su američki zvaničnici sve više fokusirani na izazove koje postavlja Kina, što će zahtevati još više pažnje i sredstava u narednim godinama, posebno imajući u vidu sve veću saradnju Kine, Rusije, Severne Koreje i Irana.

Sjedinjene Države jednostavno ne mogu da urade sve svuda odjednom, same. Budućnost zahteva dobro naoružane, sposobne saveznike. Nezaobilazna nacija mora biti malo manje neophodna”, navodi ona.

“Bez obzira na to ko pobedi na izborima u SAD, evropski lideri shvataju da treba da doprinesu više, rekao mi je norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide. Tokom svog nedavnog putovanja u Vašington, on je rekao da su republikanci preneli da Evropljani moraju da preuzmu mnogo više odgovornosti za rat u Ukrajini jer Sjedinjene Države imaju „veću ribu za prženje“.

Samit NATO-a će bez sumnje proslaviti činjenicu da se od 23 članice NATO-a očekuje da potroše najmanje 2 odsto svog G.D.P-a. u odbrani, u odnosu na samo tri člana koji su prešli taj prag pre deceniju. Ali zapanjujuće je da skoro trećina od 32 članice NATO-a još uvek nije dostigla taj cilj potrošnje, koji je dogovoren 2014. Ako ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu i ne tako suptilne pretnje g. Trampa da će napustiti freeloaders nisu ubedio ih da se više zalažu za sopstvenu odbranu, teško je zamisliti šta će dogoditi.

Na kraju krajeva, oslanjanje Evrope na američke trupe je u suprotnosti sa onim što mnogi Evropljani i Amerikanci kažu da žele. Većina u Sjedinjenim Državama, Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj veruje da bi Evropa trebalo da bude „prvenstveno odgovorna za sopstvenu odbranu dok ima za cilj očuvanje NATO saveza“, pokazalo je nedavno istraživanje Instituta za globalne poslove. Samo 7 odsto nemačkih i 13 odsto francuskih ispitanika smatra da bi Sjedinjene Države trebalo da budu prvenstveno odgovorne za odbranu Evrope.

Nije ni čudo što Evropi danas nedostaju kapaciteti da rasporedi vojnike i opremu koja je potrebna NATO-u za odbranu svojih članica, posebno kada su u pitanju specijalizovane jedinice kao što su protivvazdušna odbrana, obaveštajna služba i nadzor. Džon R. Deni, autor novog izveštaja o spremnosti za NATO, rekao mi je da NATO planeri rutinski zaostaju kada traže doprinos sofisticiranih sistema, delom zato što je toliko toga već poslato Ukrajini. „Nema dovoljno za obilazak“, rekao je. „Još uvek postoje zabrinjavajuće praznine.“

Očekuje se da će na samitu saveznici iz NATO-a podržati novo odbrambeno industrijsko obećanje o povećanju proizvodnje oružja i municije. Ali NATO-ov plan nabavke se u velikoj meri oslanja na američke proizvođače oružja. To je u suprotnosti sa novom evropskom odbrambenom industrijskom strategijom, koju je Evropska komisija objavila u martu, a koja predviđa da se polovinu budžeta za vojne nabavke potroši na artikle proizvedene u Evropi do 2030.

Ako to urade, to će biti veliki korak napred za sposobnost Evrope da pomogne u sopstvenoj odbrani. U prošlosti, Amerikanci su možda osetili pretnju svom autoritetu i sabotirali ovaj napor da se izgradi evropska odbrambena industrija. Ali danas, Amerikancima, koji se takođe bore da povećaju sopstvenu industrijsku proizvodnju odbrane, potrebna je sva pomoć koju mogu da dobiju.

„Jača Evropa znači jači NATO i na kraju ravnopravnije partnerstvo između SAD i Evrope“, rekla je Rejčel Rico, nerezidentni viši saradnik u Evropskom centru Atlantskog saveta. „Želite vršnjačku vezu. Ne želite klijenta.”

Evropljani se konačno pojačavaju, kao što je general Ajzenhauer sanjao. Nemojmo im stajati na putu.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *