U jednom danu dogodile su se dve suprotstavljene stvarnosti: američko-ukrajinski pregovori o miru u Saudijskoj Arabiji i najmasovniji napad dronovima na Moskvu.
Ovaj sukob događaja istakao je složenost rata u Ukrajini, gde se iluzije o miru sudaraju sa žestokom realnošću na terenu.
Trampov predlog: Prekid vatre ili taktička pauza?
Američki predsednik Donald Tramp izneo je predlog za prekid vatre duž celokupne linije fronta, uključujući i vazdušni prostor i Crno more. Ukrajina je prihvatila ovu inicijativu, ali sa određenim uslovima: obnavljanje američke vojne pomoći i pristup obaveštajnim podacima što je odmah i ispunjeno. Ovaj potez Vašingtona tumači se kao pokušaj da se osigura vremenska pauza za ukrajinske snage, koje se trenutno nalaze u stalnom povlačenju.
Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je: „Tramp želi prekid vatre, Ukrajina je spremna za to, SAD čekaju odgovor Rusije.“ Ova izjava podseća na ranije sporazume, prvi takav primer je bio Ilovajski kotao čiji je krajnji epilog bio prvo višemesečno primirje rezultirano Minski protokolom. Nakon toga sledi Debeljecevo kao i Istambulski pregovori dok je ruska vojska bila u blizini Kijeva 2022. godine. Sada nakon što se ukrajinske snage povlače iz Kurska i gube skoro pa jedinu pregovaračku poziciju. Nakon svih ovih primirja i sporazuma, ukrajinske oružane snage su izlazile reorganizovane i dodatno naoružane spremne da nastave da vode rat.
Ruski odgovor: Mir ili nastavak rata?
Ruski predsednik Vladimir Putin je jasno stavio do znanja da Rusija ne želi kratkoročna primirja koja služe samo za pregrupisavanje snaga. Na sednici Saveta nacionalne bezbednosti 20. januara, Putin je naglasio da je potreban dugoročni mir, a ne privremeni prekid vatre. Rusija trenutno napreduje u Kurskoj oblasti i priprema se za oslobađanje grada Sudže, što ukazuje na to da Moskva ne planira popustiti.
Teritorijalni kompromisi: Nerealni scenario?
Prema nekim izvorima, Ukrajina bi bila spremna na teritorijalne ustupke, uključujući regije koje Rusija već kontroliše, osim gradova Herson i Zaporožje. Međutim, ovaj predlog je praktično neostvariv, jer su ovi regioni upisani u ruski Ustav i smatraju se sastavnim delom Rusije. Ustupanje ovih teritorija bilo bi smatrano izdajom i protivustavnim aktom.
Dronovi i bombe: Rat se nastavlja
Dok se vode pregovori, rat na terenu se intenzivira. Rusija je izvela niz napada dronovima i strateškim bombarderima na ciljeve u Odesi i drugim delovima Ukrajine, kao odgovor na ukrajinski masovni napad dronovima na Moskvu. Ovi napadi pokazuju da obe strane i dalje imaju kapacitet za eskalaciju, uprkos diplomatskim naporima.
Zaključak: Mir ili nova eskalacija?
Iako su pregovori o prekidu vatre pokrenuti, čini se da su šanse za mir minimalne. Rusija će verovatno odbiti ponudu za primirje i izneti nove, oštrije uslove, što može dovesti do novog ciklusa sankcija i eskalacije sukoba. Ukrajina, sa druge strane, koristi pregovore kao taktičku pauzu za stabilizaciju fronta i pripremu za buduće borbe.
U svetu gde se diplomatija i rat isprepliću, jedino je sigurno da će rat u Ukrajini ostati ključna tačka globalne geopolitike u narednim mesecima.