Tramp koji nije baš u vitalnim godinama, tražio je adekvatnu lčnost za svog zamenika
“Pete gubimo Ameriku” ovako je 2001 u svojoj knjizi “Smrt zapada”ostareli ultraortodoksni republikanac Pet Bjukenon opisao stanje u Americi.
Knjiga je inače napisana 1999/2000, a objavljena u mandatu Džordža Buša Mlađeg koji je preuzeo funkciju predsednika SAD i Ameriku vodio kroz dva mandata do 2009.
Sudeći prema svim burama koje se trenutno dešavaju, Sjedinjene Američke Države nisu nikada bile na većoj raskrsnici. Zemlja koja je nekada bila označena kao zemlja velikih mogućnosti, konzervativizma, tradicionalizma gde je vera pre svega protestantizam igrao važnu ulogu postala je zemlja siromaštva, migarcije i masovne pandemije “fentanila” sintetičkog heroina koji je uništio SAD, a koji se preliva iz susednog Meksika zajedno sa narko-kartelima doveli su ponovo do uspona tredicionalnih Republikanaca.
Buđenje je počelo, a uzlet usledio posle pokušaja usamljenog mladića sa gomilom nerešenih problema da ubije Trampa. U tome nije uspeo ali je dao uzlet Trampovoj kampanji preuzimanju nominacija Republikanaca i tabanju staze za još jedan mandat u Beloj kući.
Novina u celoj kampanji je objava da će Džej Di Vens, autor bestselera o odrastanja u ruralnoj beloj Americi okruženoj pandemijom narkomanije i svim onim što urušava američki tradiconalnim sistem vrednosti, postati potpresednik SAD.
Zaparavo, izborom Di Vensa za potpresednika, koji će zapravo postati ako bude pobedio Tramp treći najmlaći potpresednik SAD u svojoj istoriji. Tramp je izabrao svog političkog nalsednika, koji je uzgred budi rečeno ostarelog Donalda smatrao “idiotom”, a sad njegov politički naslednik koji bi već 2029 -2030 kada istekne drugi mandat Trampu trebao da postane jedan od najmlađih predsednika SAD.
Zapravo utakmicom između Bajdena i Trampa, SAD su postale kao Sovjetski Savez uoči svog raspada da su tad snage odmerili Jurij Andropov i Konstantin Černjenko, a nisu. Međutim niti su SAD Sovjetski Savez niti Rusija SAD, ali izgleda da je onaj tradicionalni ruralni deo što bi sociolog koji se bavio američkim društvom SAD pokojni Rajt Mils rekao “plavi okovratnici” zajedno sa “belim okovratnicima”, odlučili su da je vreme za buđenje i da je potreba za korenitom promenom američkog društva velika.
Džej Di Vens inače ulazi kao mlada nada ultraortodoksnih Republikanaca u Belu kuću. U SAD ga smatraju borcem i čuvarem rekli bi sociološkim rečnikom niže, niže-srednje, srednje-srednje i srednje klase sa kojom se bavio u svojoj knjizi “Poljoprivredna žalost” u kojoj je opisao život okružen nasiljem, pandemijom narkomanije i svege onoga što je bila sušta suprotnost onoga što se smatralo tradicionalnom Amerikom.
Zalaganje za američke radnike, njigovo spasavanje i vraćanje slike ponosnih ljudi koji mukotrpnim radom stvaraju bolje sutra za sebe i svoje potomstvo postalo je imperativ. Kao Senator iz Ohaja dosepo je u Kongres gde je počeo svoje ideje da sprovodi u delo.
Ni sam Di Vens nije bio impresioniran Trampom, koga je dok je ovaj stolovao u Beloj kući od 2017-2021 smatrao “Idiotom”.
Otkuda onda izbor?
Tramp koji nije baš u vitalnim godinama, tražio je adekvatnu lčnost za svog zamenika. Uspeo je da iz divivske borbe sa pravosuđem i repom od one cirkuske pobune ispred Kapitol Hila 6. januara 2021 i malverzacija sa poverljivim dokumentima, neplaćenim porezom da izađe kao pobednik. Čak i Republikanci su smatrali da su mu dani odbrojani pa se tražila rezerva. Čak je i Niki Hejli morala da pere svoju biografiju i izjave o Izraelu i da piše po granatama koje padaju po Gazi. Međutim, Heli je izvisila, a Di Vens kao budući nalsednik Trampa i možda novi predsednik utabao put ka Beloj kući.
Ono što SAD-u nedostaje od 2016. godine je nova energija. A tu energiju je Tramp prepoznao u Di Vensu izolacionisti sa ograničenim intervencionizomom.
Za Di Vensa prioritet su same SAD njena privredna i društvena obnova. Zemlja u koju osim velikih farmi koje postoje, ne u velikom broju treba vratiti čeličane, obnoviti autombilsku industriju, industriju čipova, telefona, smanjiti uvoz, uvesti antimonopolske zakone, ojačati konkurenciju, protekcionizam, faktički ideologija neoliberalizma koja je došla sa Reganom otišla bi na smetlište istorije.
Zapravo po Di Vensu trebalo bi da se vrati sve ono kako je bilo posle “Nju dila” obonova stare Amerike vrednih, hrabrih i pouzdanih ljudi.
Di Vens je inače bio protivnik finansiranja i vojnog pomaganja Ukrajini. Smatrao je da je to uzaludno trošenje novca, da od toga SAD nemaju koristi već da slabe vojno i finansijski. Isto tako iako je Di Vens bio pobornik Izraela i to proizraelci pozdravili da će im kao i Tramp vojno pomoći da se konačno obračunaju sa Hezbolahom i Hamsom usledio je “hladan tuš”
Vens smatra da SAD se nalaze na raskrsnici i da Amerika mora da bira gde će usmeriti svoje resurse.
Sam Di Vens smatra da je do suvišno da glavna pretnja SAD nije Rusija, pa ni Bliski istok neko Azija i Pacifik gde ekonomski narasla Kina sa jakom vojskom postaje globalni igrač.
Di Vens smatra da je najveća opasnost Tajvan, jer ako bi Kina zauzela to ostrvo, što i konstantno preti SAD bi ostale bez čipova za računare vojnu i civilnu tehnologiju. Za Di Vensa upravo “plavo-beli “okovratnici su ono što treba da doprinese američki preporod, da se industrija vrati država osloni na sopstvenu tehnologiju i domaće proizvođače i tim se izbegne scenario “ekonomske depresije” koja bi uništila ekonomski SAD. Spas po Di Vensu je oslonac na sopstvene snage.
Ono po čemu će Di Vens ako 2029 postane novi predsednik SAD ostati upamćen jeste i to da bi bio prvi predsednik SAD koji je o vremena Bila Klintona bio u američkoj armiji, odnosno Korpusu mornaričke pešadije “Marincima” od vremena Bila Klintona. Neki smatraju da je to pogrešno reći jer je Buš junior bio pilot borbenog aviona! Da, ali u sastavu nacionalne garde i nije leteo nad Vijetnamom. Džon Keri koji je pokušao da Buša pobedi je inače bio jedini vijetnamski veteram sa borbenim iskustvom. Di Vens je inače bio u Iraku 2003 kao vojni reporter i izveštač.
Šta će značiti ulazak Di Vensa u Belu kuću?
Ukratko bi rekli ponovono vaspostavljanje bele niže, niže srednje, srednje-srednje i srednje klase u SAD. Konačno zaustavljanje migracija, kriminala, uspona narkokartela na jugu SAD i vraćanje SAD na tradicionalne vrednosti sa visorani Ozrak i života uz reku Misisipi.
Zapravo, ovo nisu izbori između Bajdena i Trampa iako to tako izgleda, nego očito Donald Tramp ima drugačije planove, a to su promovisanje novog lidera koji će da posustalu Ameriku da vrati na stari put i dade joj novi sjaj i ekonomski uzlet koji joj je bio preko potreban, kao i da okonča američki intervencionizam “PAX AMERICA”. Svakako na tom putu stoji joj Kina kao glavna pretnja, a ne Rusija.
I sam Di Vens, ali i Bajden smatraju da je Kina, a ne Rusija su glavni problem, zapravo izgleda da Di Vens ponovo oživljava Henerija Kisindžera i njegovu politiku balansiranja sa dve supersile.
Ako zaista se to dogodi i Tramp uđe u Belu kuću Evropska unija ostaće sama nedovoljno politički i vojno jaka, sa ograničenim finansisijkim resursima. Sam Tramp smatra da je Bajden sa oživljavanjem politike Zbignjeva Bžežinskog o obuzdavanju Rusije zapravo ojačao Kinu-Rusiju i Iran plus Severnu Koreju, koja je daleke 2018-2019 pobegla iz ruku Trampa da zaključi mirovni sporazum dve države ako se Pjongjang odrekne nukelarnog oružja. Severna Koreja je to odbila jer nije dobila čvrste garancije da se neće menjati u jednom trenutku poredak u toj državi.
Bajdenu je bitna Evropa koja posustaje i NATO koji opstanak traži u rivalstvu sa Kinom i zamrznutim konfliktom sa Rusijom, gde će ne SAD nego Evropa morati da se konfrontira sa Rusijom.
Zapravo suština Trampove i Di Vensove politike je restovanje i vreme da se Amerika posveti sebi, reši svoje unutrašnje ekonomske, društvene i političke probleme, da zemlja koja je sada podeljena ponovo postane jedinistvena.
Kina ostaje najveći fokus. Zemlja koja ima najveću mornaricu u Aziji, ekonomiju koje se plaše skoro svi susedi zahteva fokus koji je trenutno pomeren na Ukrajini. Pacifik u ekonomskom i populacionom smislu predstavlja najvitalniji deo sveta, što Evropa odavno nije i kao kontinet koji se ponovo vraća “Vremenu netrpeljivih” (uspon radikalne desnice i neofašizma).
MONTAGE: JD Vance's Most Viral Moments pic.twitter.com/9XfdNYdqwA
— Daily Caller (@DailyCaller) July 15, 2024
NATO u Trampovoj viziji
Ovogodišnji samit u Vašingtonu je pokazao suštinu da se opet došlo da Trampov zahtev da je on odlučio da Evropljani koji su pravili takozvane “safari vojske” vreme da vrate snažne stajeće vojske koje su sposobne sebe da brane i da nečekaju Amerikance da ih spasu avionima i tenkovima, već da preuzmu tu ulogu na sebe. Isto tako Tramp smatra da se previše novca daje Evropljanima dok američka vojska slabi, gde se smanjuje broj tenkova, aviona propali projetki Ministarstva odbrane povećavaju.
Sad čak izdvajanje od 2 posto su minimalna. Već Poljska izdvaja 5 psto, a neki i dalje jedva 1,5; 1,2 posto od ukupno 32 članice njih 24. Tramp zapravo traži da nosilac odbrane Evrope bude sama Evropa a ne SAD. Ono što neke članice NATO plaši jeste strah da bi SAD mogle uticati na stvaranje novih evropskih vojnih i bezebdnosnih saveza jer bi se kao i u prvom mandatu stvorio problem sa Trampom, koji ne želi više da plaća evropski avanturizam i da na uštrb SAD i njene ekonomije podiže Evropu.
Na kraju doći ćemo do toga da će SAD i Rusija seseti za isti sto dogovoriti se o interesnoj sferi poelde Evrope i gde bi Belorusija bila vrata zapada Moskve i Ukrajina vrata istoka i juga zajedno sa Pridnjestrovnjem postali interesna sfera Rusije i prirodnim bedem zaštite Rusije od bilo kakvog napada i time eliminiše geopolitički haos koji je iza sebe ostavio Boris Jeljcin i da Putin uspe da pronađe dostojnog zamenika na čelu Rusije koji bi nasledio njega i nastavio njegovu politiku.
I na kraju suština cele priče oko izbora prvo u Rusiji pa i u SAD je potraga za političkim naslednikom, samo što su ga očito SAD našle, a možda i Putin, ali ga vešto krije do pogodnog trenutka. Tramp je s druge strane zahvanjujući pucaču sa grbače skinuo sud na Floridi, zaradio milijardu dolara, osvojio nominaciju Republikaknaca za predsedničku trku i promovisao novog naslednika.
Ko je Džej Di VensTrump's VP pick JD Vance's wife – Usha Chilukuri Vance – is the daughter of East Indian immigrants and is a practicing Hindu. https://t.co/NFBi9LHZ2C pic.twitter.com/LGx20UzOl6
— FJ (@Natsecjeff) July 15, 2024
Džej Di Vens je glasni kritičar američke vojne pomocĚi Ukrajini i podržava američko finansiranje Izraela u ratu protiv Hamasa.
Rođen je 2. avgusta 1984. godine u Midltaunu u Ohaju.
Služio kao marinac pre nego što je studirao političke nauke i filozofiju na Državnom univerzitetu Ohajo i stekao zvanje doktora prava na Pravnom fakultetu Jejla 2013. godine. Vens je investirao u Rumble, kanadsku onlajn video platformu popularnu među političkim desničarima.
Kada je reč o njegovim stavovima, Vens se protivi abortusu. Predložio nacrt zakona kojim bi briga o rodnoj afirmaciji maloletnika postala krivično delo na osnovu federalnog zakona i kojim bi bilo blokirano korišćenje sredstava poreskih obveznika za promenu pola maloletnika.
Takođe se zalaže za ograničavanje imigracija.
Vens je rekao da SAD ne žele da se povuku iz NATO-a, ali smatra da bi Vašington trebalo da preusmeri fokus na istočnu Aziju, kao i da određene evropske članice NATO-a ne izdvajaju dovoljno sredstava za sopstvenu bezbednost. U braku je sa bivšom koleginicom sa kojom je zajedno studirao pravo, Ušom Čilukuri, od 2014. godine i imaju troje dece.