U značajnom potezu koji će imati posledice po bezbednost celog regiona, Trinidad i Tobago je postao prva karipska zemlja koja je javno i beskompromisno stavila svoju teritoriju na raspolaganje SAD za potencijalne vojne operacije protiv Venecuele. Ova odluka premijerke Kamle Persad-Bisesar predstavlja direktnu posledicu rastućeg američkog vojnog prisustva u južnom Karipskom moru i eskalacije dugogodišnjeg graničnog spora između Venecuele i Gvajane.
Vojni raspored: Američka demonstracija sile
Pokret američke mornarice u region je bez presedana u poslednje vreme. Sastav snaga uključuje:
Tri razarača klase Arleigh Burke (USS Gravely, USS Jason Dunham, USS Sampson), opremljene raketama Tomahawk za precizne udare. Amfibijsku jurišnu eskadrilu (USS San Antonio, USS Iwo Jima, USS Fort Lauderdale) sa preko 4.500 marinaca i mornara na palubi, sposobnu za izvođenje desantnih operacija. Patrolne avione P-8 Poseidon i najmanje jednu napadnu podmornicu, čime se zaokružuje sposobnost za nadzor, izviđanje i dejstvo u svim domenima.
Zvanično, misija je ,,borba protiv narko-kartela“, posebno protiv venecuelanskog „Kartela de los Soles (Kartel sunca), koji je Vašington nedavno proglasio globalnom terorističkom organizacijom. Međutim, strateški položaj ovih snaga – u međunarodnim vodama neposredno uz venecuelansku obalu – jasno upućuje na drugu, stratešku poruku: sprečavanje bilo kakve venecuelanske vojne akcije protiv Gvajane i njenih naftnih polja u spornom regionu Esekibo.
Trinidadska kalkulacija: Bezbednost preko suvereniteta
Odluka Trinidada i Tobaga da podrži Vašington nije nastala tek tako. Ona je rezultat duboke unutrašnje krize i strateške proračune:
- Borba protiv kriminala: Trinidad se suočava sa epidemijom nasilnog kriminala koji je vezan za međunarodne narko-kartele. Premijerka je navela da zemlja ,,jednostavno nema finansijske i vojne resurse“ da se sama suprotstavi ovim pretnjama, te vidi u SAD neophodnog saveznika.
- Energetska zavisnost: Iako geografski blizu Venecueli, Trinidad je energetski i ekonomski vezan za SAD. Planovi za uvoz venecuelanskog gasa propali su nakon američkih sankcija, čineći Vašington ključnim trgovinskim partnerom.
- Diplomatski raskol u KARIKOM-u: Persad-Bisesar je eksplicitno odbacila potrebu za konsenzusom unutar Karipske zajednice (KARIKOM), otvoreno zalažući se za unilateralni pristup. Ovo otkriva duboke podele u regionu, gde zemlje poput Dominike, Svete Lucije i Sveti Vinsent i Grenadini i dalje podržavaju Venecuelu i osuđuju američko prisustvo.
Nova uloga za Trinidad?
Ponuda Trinidada da bude logistička baza za SAD u potencijalnom sukobu sa Venecuelom ima strateške posledice: Trinidad se pozicionira kao ključni američki saveznik na jugu Kariba, što mu može doneti bezbednosne garancije, ali i izolovati ga od suseda koji ostaju lojalni Karakasu. Ovaj potez direktno izaziva Venecuelu, koja je već najavila mobilizaciju milicije. Rizik od incidenta ili pogrešne procene raste.
Ovo je test za ,,Trampovu doktrinu“ u inostranstvu, koja kombinuje agresivno suzbijanje narkotika sa direktnom vojnom konfrontacijom sa ,,neprijateljskim“ režimima. Uspeh ili neuspeh ove misije će oblikovati američki pristup celoj Latinskoj Americi.
Zaključak:
Trinidad i Tobago, vođen očajničkom potrebom da zaustavi kriminal i osigura ekonomsku stabilnost, odlučno se opredelio za američki logor. Ovaj potez ne samo što menja geopolitičku kartu Kariba, već i stavlja malu ostrvsku naciju u epicentar potencijalnog međunarodnog sukoba. Dok Port of Spejn nada da će mu saradnja sa Vašingtonom doneti bezbednost, dugoročne posledice po regionalni mir i stabilnost ostaju nepredvidive.