KRAJ PRISUSTVA RUSKIH PODMORNICA NA MEDITERANU?! ŠTA SE DEŠAVA NA ISTOKU MEDITERANA POSLE PADA BAŠARA AL ASADA

Ruske podmornice bile su sastavni deo Meditranske eskadre koju je ruski predsednik Vladimir Putin ponovo formirao 2013 godine sa sedištem u Siriji

Drugog januara 2025 godine na izlasku iz Gibraltarskog moreuza primećena je ruska dizel-električna podmornica Novorossiysk (B-261) pripada klasi „Varšavjanka“ (Projekat 636.3), koja je modernizovana verzija poznatih dizel-električnih podmornica projekta 877 „Paltus“ (klasa „Kilo“ u NATO terminologiji).

Podmornica je izašla iz Sredozemlja i po prvi put od 2013. godine Rusija, navodno u Sredozemnu moru i na Mediteranu neće imati prisustvo podmornica. Inače podmornica Novorossiysk (B-261) nalazila se sve do pada Bašara al Asada u ruskoj luci Tartus u Siriji kao demo Mediteranske eskadre, čiji površinski elemnti su prisutni i dalje u Mediteranu, ali ne više i podvodni.

Ruske podmornice bile su sastavni deo Meditranske eskadre koju je ruski predsednik Vladimir Putin ponovo formirao 2013 godine sa sedištem u Siriji . Plovni sastav bio je formiran od plovila iz sastava Crnomorske i Severne flote, a prema potrebi esadra je dopunjavana bila i sa plovilima iz sastava Baltičke i Tihookeanske flote plovila.

Za razliku od Mediteranske eskadre u vreme Sovjetskog saveza i u vreme sadašnje Rusije, Mediteranska eksadra zasnovana je bila na plovilima ranga fregate i korvete što se tiče površinskih plovila i dizel-električnih podmornica što se tiče podvodnih plovila.

Broj podmornica nikada nije prelazio više od tri i u retim slučajevima su bile napadne nuklearne podmornice, a većinom klasične dizel -elektirčne pomornice, uglavnom nosači krstarećih raketa kalibr. Broj podmornica je stalno varirao, ali kao što smo rekli nije prelazio broju od tri plovila, a bilo je slučajeva da ih nije bilo u sastavu ruske Mediteranske eskadre kao 2023 godine.

Borebno podmronice su imale najveću primenu u odrbani Bašara al Asada kada se ruska vojska aktivno uključila u odbranu i pomogla vojsci Sirijske arapske armije da zaustavi ofanzivu Al Kaide, Al Nusre i Islamske države od 30. septembra 2015 godine od 2021. U tom periodu podmornice su korištene bile kao nosači krstarećih raketa Kalibr za gađanje ciljeva na istoku i severoistoku Sirije.

I tada kao i sad radilo se po podmornicama klase Kilo i usavršenim verzijama ovih podmornica.

Glavna baza bila je luka Tartus, a pojavljivale su se i u prijateljskim lukama poput Bengazija, Alžira i u Aleksandriji. Međutim podmornice su bile konstantno bazirane u luci.

Zapadni pomorski poznavaoci ukazuju da napuštanje Novorossiyska nužno ne znači da će rusija napustiti Mediteran i prepustiti ga NATO mornaricama, s obzirom da se jača rusko vojno prisustvo u Libiji gde se grade ruske vojne baze uključujući i onu koja će prihvatiti mornarička plovila.

Iako je Novorossiysk nastavio put na severu kao njegove zamene spominju se podmornice Krasnodar (B-265), a možda Mozhaisk (B-608), koji je napustio Baltičko more 31. decembra 2024. Ono što je zanimljivo jeste da je ova podmornica morala da bude u kanalu La Manš, ali ona još uvek nije primećna u površinskoj ili podvodnoj vožnji.

Bezbednosna siutacija na Mediteranu je složena posebno uz istočnu obalu Severa Afrike gde Italija najavljuje veće prisustvo vojske i mornarice na isturenim ostrvima prema Libiji.

Već se sada spekuliše da Rusiji u Libiji osniva tri baze Bengazi, Tobruk ili Al Burdi. Inače tu zonu kontroliše Halifa Haftar saveznik Moskve.

O podmornici Novorossiysk (B-261)

Ruska podmornica Novorossiysk (B-261) pripada klasi „Varšavjanka“ (Projekat 636.3), koja je modernizovana verzija poznatih dizel-električnih podmornica projekta 877 „Paltus“ (klasa „Kilo“ u NATO terminologiji). Novorosijsk je deo Crnomorske flote i ima bazu u Novorosijsku i Sevastopolju. Često se koristi za patrole i demonstraciju ruskog prisustva u strateški važnim vodama Crnog mora, ali i šire. Namena joj je jačanje ruske Crnomorske flote kao odgovor na povećano prisustvo NATO u regionu.

Podmornica Novorossiysk je prva jedinica u seriji modernizovanih podmornica Projekta 636.3 „Varšavjanka“. Razvijena je kao unapređena verzija Projekta 877 „Paltus“ i Projekta 636. Ove podmornice su deo velike modernizacije Crnomorske flote Rusije, započete nakon 2010. godine. Predstavljena je javnosti 20. avgusta 2010. godine u Admiralitetskim brodogradilištima u Sankt Peterburgu, a porinuta 28. novembra 2013. godine. U operativnu upotrebu zvanično je uvedena u flotu 22. avgusta 2014. godine. Ime nosi po gradu Novorosijsku, koji ima značajnu ulogu u ruskoj mornarici i istoriji. Podmornica Novorossiysk igra ključnu ulogu u geopolitičkoj strategiji Rusije. Njene sposobnosti značajno povećavaju udarnu moć i odbrambene kapacitete Crnomorske flote. Ona takođe služi kao primer tehnološke inovacije u ruskoj mornarici, sa fokusom na integraciju savremenih raketnih sistema.

Osnovni podaci:

  • Ime: Novorossijsk (B-261)
  • Klasa: Projekat 636.3 „Varšavjanka“
  • Porinuta: 2013. godine.
  • Uvedena u službu: 2014. godine.
  • Tip: Dizel-električna napadna podmornica
  • Deplasman:
    • Na površini: Oko 2.350 tona
    • Pod vodom: Oko 3.950 tona
  • Dužina: Oko 73,8 metara
  • Širina: Oko 9,9 metara
  • Pogon: Dizel-električni pogon sa dodatnim akumulatorima za produženo podvodno kretanje
  • Brzina:
    • Na površini: Oko 11 čvorova
    • Pod vodom: Oko 20 čvorova
  • Dubina zaranjanja:
    • Operativna: 240 metara
    • Maksimalna: 300 metara

Naoražunje:

  • Torpedni aparati: 6 torpednih cevi kalibra 533 mm (do 18 torpeda ili raketa)
  • Raketni sistemi: Mogućnost lansiranja krstarećih raketa Kalibr (NATO oznaka: SS-N-27 Sizzler) za udare na kopnene i pomorske ciljeve.
  • Minska sredstva: Može nositi do 24 morske mine.

Posada:

  • Oko 52 člana, uključujući 12 oficira.

Specifičnosti:

  • Ova podmornica poznata je i kao „crna rupa“ zbog izuzetno niske nivoa akustičnog šuma, što je čini jednom od najtiših podmornica na svetu.
  • Ova podmornica je optimizovana za obavljanje zadataka u pribalnim vodama, ali je sposobna i za operacije na otvorenom moru.
  • Opremljena je savremenim navigacionim i borbenim sistemima, uključujući sonare velike osetljivosti

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *