Nakon smrti vrhovnog vođe Alija Hamneija, iranska Skupština stručnjaka izabrala je njegovog sina Mojtabu Hamneija za novog vrhovnog verskog i političkog lidera Islamske Republike Iran. Dugogodišnja uticajna figura iz senke i čovek tesno povezan sa tvrdolinijskim bezbednosnim strukturama režima sada preuzima najmoćniju funkciju u iranskom političkom sistemu.
Njegov izbor mnogi analitičari tumače kao jasan znak da će Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) zadržati dominantan uticaj na unutrašnju i spoljnu politiku Irana u post-Hamnei eri.
Izbor koji učvršćuje uticaj Korpusa čuvara islamske revolucije
Izbor Mojtabe Hamneija za vrhovnog vođu ukazuje da se iransko rukovodstvo, u uslovima rata i rastućih regionalnih tenzija, opredelilo za kurs koji se oslanja na tvrdu liniju i snažnu ulogu bezbednosnih struktura.
Umesto da na čelo režima dođe neki od sveštenika povezanih sa takozvanim reformskim krugovima, poput bivšeg predsednika Hasana Ruhanija, vlast je preuzela figura koja je godinama blisko sarađivala sa Korpusom čuvara islamske revolucije.
Takav izbor ujedno pokazuje da je IRGC, glavna vojna i ideološka sila režima, uspeo da zadrži ključni uticaj u oblikovanju politike Islamske Republike.
Iako postavljanje sina na mesto vrhovnog vođe protivreči idealima Islamske revolucije iz 1979. godine, kada je svrgnuta nasledna monarhija, u kriznim vremenima politička realnost često nadvlada revolucionarnu ideologiju.
Kako se bira vrhovni vođa Irana
Prema ustavu Islamske Republike, kandidat za vrhovnog vođu mora ispunjavati relativno opšte kriterijume: znanje iz islamske pravne teologije, pravednost i pobožnost, kao i političku pronicljivost, hrabrost i administrativne sposobnosti.
Formalno, vrhovnog vođu bira Skupština stručnjaka, institucija čiji su članovi izabrani na izborima. Međutim, kandidate za ovu instituciju prethodno odobrava Savet čuvara, čije je članove u velikoj meri imenovao prethodni vrhovni vođa.
Zbog toga analitičari ovaj sistem često opisuju kao kombinaciju formalnih demokratskih procedura i autoritarne kontrole.
Skupština stručnjaka je na kraju donela odluku kojom je Mojtaba Hamnei postavljen na čelo Islamske Republike, a brojni posmatrači smatraju da je na tu odluku značajno uticao i Korpus čuvara islamske revolucije.
Mojtaba Hamnei – čovek iz senke
Mojtaba Hamnei rođen je 1969. godine i drugi je najstariji sin u porodici Hamnei. Tokom mladosti učestvovao je u Iransko-iračkom ratu, a kasnije je studirao teologiju, ali nikada nije dostigao verski rang ajatolaha.
Za razliku od većine iranskih političara, nikada nije imao formalnu javnu funkciju i godinama je delovao iza kulisa.
Ipak, u poslednjim godinama života svog oca preuzimao je brojne osetljive političke i bezbednosne zadatke, delujući kao jedan od ključnih posrednika između vrha režima i bezbednosnog aparata.
Uloga u dolasku Mahmuda Ahmadinedžada na vlast
Krajem devedesetih godina, kada su reformski kandidati počeli da ostvaruju izborne pobede, Mojtaba Hamnei je sve češće učestvovao u unutrašnjim raspravama režima.
On je podržao uspon tvrdolinijskog predsednika Mahmuda Ahmadinedžada, uključujući i sporne predsedničke izbore 2009. godine koji su izazvali masovne proteste poznate kao Zeleni pokret.
Tokom tih protesta Mojtaba Hamnei odigrao je važnu ulogu u mobilizaciji jedinica Basidž i drugih bezbednosnih struktura protiv demonstranata.
Represija je dovela do desetina poginulih i hiljada uhapšenih, što je predstavljalo jedno od najvećih unutrašnjih suzbijanja protesta u modernoj istoriji Irana.
Bliske veze sa elitnim jedinicama režima
Zbog bliskih veza sa bezbednosnim strukturama režima, Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uvelo je 2019. godine sankcije Mojtabi Hamneiju.
Sankcije su uvedene zbog njegovih veza sa Kuds snagama, elitnom jedinicom Korpusa čuvara islamske revolucije zaduženom za operacije van granica Irana.
Mreža investicija i imovine u inostranstvu
Pored političkog uticaja, Mojtaba Hamnei navodno kontroliše složenu finansijsku mrežu investicija u inostranstvu.
Ta mreža uključuje više luksuznih nekretnina u Londonu vrednih više od 138 miliona dolara, uključujući vilu vrednu oko 46 miliona dolara.
Pored toga, u sistemu se navodno nalaze i luksuzni hoteli u Frankfurtu i na Majorki, kao i vila u Dubaiju.
Sredstva se, prema izveštajima, prebacuju preko složene mreže kompanija i posrednika u Velikoj Britaniji, Švajcarskoj, Lihtenštajnu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Novi kurs Irana
Kao novi vrhovni vođa, Mojtaba Hamnei sada preuzima kontrolu nad ključnim političkim, vojnim i bezbednosnim institucijama Irana.
Njegova bliska saradnja sa Korpusom čuvara islamske revolucije mogla bi dodatno učvrstiti savez između verske vlasti i vojnog aparata, uz nastavak oštre konfrontacije sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.
Mnogi analitičari smatraju da bi njegov dolazak na vlast mogao značiti još čvršću unutrašnju kontrolu režima i nastavak agresivne spoljne politike Islamske Republike.