Dok rat između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana ulazi u peti dan, pojavljuju se izveštaji da Vašington razmatra mogućnost naoružavanja kurdskih opozicionih grupa u cilju podsticanja ustanka u Iranu.
Prema navodima više medija, uključujući CNN, administracija predsednika Donalda Trampa vodi razgovore sa kurdskim opozicionim organizacijama o mogućoj vojnoj podršci. Američki i kurdski zvaničnici navode da se razmatra snabdevanje oružjem kako bi se pojačao pritisak na iranske snage na zapadnim delovima zemlje. Do srede nije bilo jasno da li je postignut bilo kakav konkretan dogovor.
Kurdske pobunjeničke grupe već godinama deluju protiv vlasti u Teheranu i izvode napade u iranskoj provinciji Kurdistan, kao i u drugim zapadnim delovima zemlje. Njihove baze nalaze se uglavnom duž granice između Irana i Iraka, gde kurdske zajednice sa obe strane granice održavaju bliske veze.
Plan da se iranske snage razvuku na više frontova
Prema izveštaju CNN-a, CIA vodi razgovore sa više kurdskih grupa o mogućoj podršci ustanku u Iranu. Američki zvaničnici navode da bi jedan od ciljeva bio da se iranske snage razvuku na više frontova, što bi omogućilo širenje protesta ili čak kontrolu delova severnog Irana.
Prema istim izvorima, predsednik Tramp je navodno razgovarao sa Mustafom Hidžrijem, liderom Demokratske partije iranskog Kurdistana (KDPI). U narednim danima, kako tvrde kurdski izvori, pojedine kurdske grupe mogle bi da učestvuju u kopnenim operacijama na zapadu Irana.
Američki portal Axios je takođe objavio da je Tramp razgovarao sa liderima dve kurdske političke organizacije u Iraku – Masudom Barzanijem, liderom Kurdistanske demokratske partije, i Bafelom Talabanijem, liderom Patriotske lige Kurdistana (PUK). Prema tim navodima, izraelski premijer Benjamin Netanyahu već mesecima lobira za bližu saradnju između SAD i kurdskih grupa u regionu.
Jedan od kurdskih lidera, Bafel Talabani, potvrdio je da je razgovarao sa Trampom. U saopštenju PUK navedeno je da je razgovor pružio priliku za „bolje razumevanje ciljeva Sjedinjenih Država i mogućnosti za izgradnju snažnijeg partnerstva“.
Upozorenja da bi plan mogao da destabilizuje Iran
Pojedini analitičari upozoravaju da bi ovakva strategija mogla dodatno destabilizovati Iran i dovesti do unutrašnjih sukoba između različitih opozicionih grupa.
Neil Kvilijan, analitičar britanskog istraživačkog centra Chatham House, ocenio je da plan deluje improvizovano i da nije deo šire strategije.
„Instinktivno deluje kao loš potez. Izgleda kao naknadna ideja koja nije deo šireg plana za politički ishod rata“, izjavio je on za Al Jazeera.
Prema njegovim rečima, podrška kurdskim grupama mogla bi da izazove dodatne tenzije unutar iranske opozicije, umesto da je ujedini protiv vlasti u Teheranu.
Duga istorija saradnje SAD sa kurdskim snagama
Kurdi predstavljaju etničku zajednicu raspoređenu u više država Bliskog istoka – Iranu, Iraku, Siriji i Turskoj – ali bez sopstvene države. Tokom decenija, različite kurdske grupe borile su se za veću autonomiju ili nezavisnost.
Sjedinjene Države su u više navrata sarađivale sa kurdskim snagama u regionu. Posle Zalivskog rata 1991. godine, Vašington je uspostavio zonu zabrane leta koja je omogućila kurdskim snagama u Iraku da stvore de fakto autonomnu oblast, danas poznatu kao Kurdistanska regionalna vlada.
Od 2014. godine SAD su tesno sarađivale sa kurdskim snagama Pešmerga u borbi protiv ISIS-a u Iraku.
U Siriji su američke snage pod administracijom Donalda Trampa naoružavale i obučavale kurdske jedinice YPG, koje čine okosnicu Sirijske demogratske snage (SDF). Ove snage su odigrale ključnu ulogu u porazu ISIS-a i preuzimanju kontrole nad gradom Raka.
CIA i podrška pobunjeničkim grupama u svetu
CIA ima dugu istoriju finansiranja i naoružavanja pobunjeničkih grupa širom sveta, često u okviru strategije slabljenja vlada koje se smatraju protivnicima američke politike.
Tokom hladnog rata CIA je finansirala i obučavala avganistanske mudžahedine u borbi protiv sovjetske vojske u Avganistanu. Agencija je takođe podržavala pobunjeničke grupe u Libiji tokom ustanka protiv Muamera Gadafija 2011. godine.
Jedna od najpoznatijih operacija bila je i intervencija u Iranu 1953. godine, kada je CIA, u saradnji sa britanskom službom MI-6, pomogla u svrgavanju premijera Mohameda Mosadega.
U Latinskoj Americi CIA je podržavala oružane grupe protiv vlada u Nikaragvi, Gvatemali, El Salvadoru i na Kubi. Slične operacije vođene su i u Vijetnamu, gde je američka intervencija vremenom prerasla u jedan od najkrvavijih ratova druge polovine 20. veka.
Analitičari ističu da bi eventualno naoružavanje kurdskih grupa u Iranu moglo imati dalekosežne posledice za region, posebno za odnose SAD sa Turskom, Sirijom i Irakom, koji bi takvu strategiju mogli posmatrati kao dodatni izvor nestabilnosti na Bliskom istoku.