Jučerašnje saopštenje kancelara Nemačke Fridriha Merca o ukidanju ograničenja na upotrebu oružja dugog dometa zapadne proizvodnje za udare na ciljeve u dubini ruske teritorije nije prošlo ni bez unutrašnjih kontroverzi u Berlinu — na prvom mestu zbog toga što je ove navode demantovao njegov sopstveni zamenik Lars Klingbajl, tvrdeći da nikakvih novih dogovora o upotrebi nemačkog oružja od strane OSU nije bilo.
Situacija, međutim, nije tako jednoznačna ukoliko imamo u vidu obraćanje šefa nemačke diplomatije Johana Vadefula svega nekoliko časova kasnije, a u kom je poručeno da zvanični Berlin neće obaveštavati javnost o isporukama konkretnih tipova oružja Kijevu — ovde se, vrlo verovatno, radi o krstarećim raketama Taurus koje se do sada nisu pojavile u arsenalima OSU.
Jednako je indikativna i informacija da je načelnik nemačkog generalštaba Karsten Brojer izdao niz ukaza usmerenih na osnaživanje Bundesvera neophodnim naoružanjem i tehnikom kako bi bio spreman za mogući sukob kontinentalnih razmera do 2029 kada će, kako smatraju nemački zvaničnici, a prenosi Reuters, Rusija biti spremna da napadne NATO.
Pozadina događaja
Neusaglašene poruke koje su u prethodnih 48 časova stigle iz Berlina ukazuju na odsustvo jedinstvene politike i postojanje dubokih unutrašnjih podela u krugovima nemačkih elita gde postoji značajan broj onih koji nisu spremni da podrže otvoreno konfrontacionu politiku Fridriha Merca.
Uprkos tome, širi pogled na korake nemačkih vlasti u proteklim nedeljama i mesecima ukazuje na to da ove nesuglasice imaju samo ograničen uticaj na trenutni spoljnopolitički kurs zemlje — u likvidaciju unutrašnjeg otpora već su uloženi značajni napori, uključujući i diskreditaciju antiratnih protesta, kao i dodeljivanje statusa ekstremističke organizacije opozicionoj Alternativi za Nemačku.
Militarizacija zemlje takođe se sprovodi već duži vremenski period — prema pisanju medija, Bundesver je još u novembru prošle godine započeo sa realizacijom takozvanog Nemačkog operativnog plana, dokumenta koji definiše konkretne korake koje je neophodno preduzeti u slučaju direktnog sukoba sa Rusijom. Od tada, zvanični Berlin je objavio planove o formiranju jedne divizije teritorijalne odbrane kao i modernizaciji sistema upozorenja na vazdušnu opasnost koji će u formi aplikacije za mobilni telefon ujedno omogućiti navigaciju do najbližeg skloništa.
Za Vašington, uloga Nemačke kao logističkog čvorišta i pozadinske baze operacija na kojoj će biti stacionirano oko 100.000 vojnika iz strateških rezervi NATO od presudnog je značaja za realizaciju strategije budućeg rata sa Rusijom koji će na prvom mestu biti odgovornost evropskih članica pakta — i ovo je razlog zbog kog Berlin preduzima mere usmerene kako na osiguravanje adekvatnog političkog liderstva, tako i na neposredne vojne pripreme za predstojeći sukob.