Velika Britanija, koja je nekada gospodarila morima, želi da uskrati Rusiji pristup na Arktik. London ne polaže nikakva prava na Severni pol. Ipak, očigledno želi da stacionira stalni kontigent u Norveškoj kako bi se uključio u borbu za resurse.
Velika Britanija razmatra mogućnost raspoređivanja stalnog vojnog kontingenta u Arktiku kao odgovor na sve veće rusko vojno prisustvo u regionu, objavio je The Daily Telegraph pozivajući se na vladine izvore. Istovremeno, London najavljuje zajedničke patrole sa Norveškom i razvoj sistema za otkrivanje brodova pomoću veštačke inteligencije u saradnji sa Islandom. Britanci celu stvar pravdaju „odbranom od Rusije“, uz očiglednu želju da se uključe u borbu za resurse. Gotovo slučajno, Norveška je upravo pozvala na potiskivanje Rusije sa Arktika.
Obiman izveštaj, koji je naručila vlada Ujedinjenog Kraljevstva, pripremaju stručnjaci, a očekuje se da će biti objavljen u junu.
Predlog predviđa model sličan britanskoj misiji u Estoniji, gde je raspoređeno oko 1.000 vojnika u okviru NATO bataljona. U slučaju Arktika, kontingent bi najverovatnije bio stacioniran u Norveškoj. Britanci opažaju da, iako Rusija ima znatnu prednost na Arktiku sa nuklearnim podmornicama, hipersoničnim raketama i novim vojnim bazama, da su njene snage oslabljene zbog rata u Ukrajini. To po njima otvara priliku za NATO da ojača svoj uticaj u regionu, posebno kroz ulaganja u protivpodmorničke avione i bespilotne sisteme.
Ruske vlasti izrazile su zabrinutost zbog sve aktivnijeg prisustva NATO-a na dalekom severu. Tako je 13. marta zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova Rusije Vladislav Maslenikov izjavio da širenje NATO-a predstavlja novu pretnju bezbednosti Rusije u Arktiku. Dodao je da to doprinosi rastu vojno-političkih tenzija u regionu.
Stručnjaci sa zapada upozoravaju da NATO mora preći sa povremenih vežbi na kontinuirane operacije kako bi odvratio Rusiju. Ponavljaju se stare fraze o tome da „Putina ne plaše pojedinačni manevri, već dugoročno jačanje zapadne vojne aktivnosti na Arktiku“.