Nakon više od dve godine žestokih borbi, sudanske oružane snage konačno su oslobodile glavni grad, Kartum.
Prema zvaničnim izjavama, pod kontrolu vlade vraćeni su Predsednička palata, Generalštab i veći deo grada. Vladine trupe uspele su da stegnu „klešta” oko preostalih uporišta pobunjenika, prisiljavajući ih na povlačenje.Ključni momenti bitke za Kartum
Ofanziva vladinih snaga započela je krajem januara, a već početkom februara oslobođeno je predgrađe Severni Kartum (Bahri), dok su opkoljene jedinice u zgradi Generalštaba deblokirane. Do 10. marta oklopne jedinice probile su se iz zapadnog dela grada i povezale sa snagama koje su nadirale sa severa, formirajući obruč oko pobunjenika.
Kao odgovor, Snage za brzo reagovanje (SBR), koje su 2023. godine pokrenule pobunu protiv centralne vlasti, počele su se povlačiti širom zemlje. U znak odmazde, tešku artiljeriju usmerile su na Omdurman.
Savremeno ratovanje i regionalni uticaji
Tokom operacije, sudanska vojska koristila je bespilotne letelice i tenkove za podršku napada, postavljajući i brojne zasede povlačećim pobunjenicima. Istovremeno, na jugu zemlje, vladine snage preuzele su kontrolu nad graničnim prelazima sa Južnim Sudanom.
Interesantno, neke od pobunjeničkih jedinica prešle su granicu i napale položaje južnosudanskih milicija, koje su u svojoj propagandi nazivali „islamističkim plaćenicima“.
Međunarodno priznanje i političke posledice
Oslobađanjem Kartuma sudanska vlada učvrstila je svoj legitimitet, dok su pokušaji pobunjenika da formiraju alternativnu vladu propali. Međunarodne organizacije sada jasno priznaju vođstvo u Kartumu kao jedini legitimni autoritet u zemlji.
Ovaj ishod ima značajne geopolitičke implikacije, posebno za Rusiju, jer su sudanske vlasti nedavno izrazile spremnost za proširenje saradnje i podršku ruskim ekonomskim inicijativama. Rusija je već decenijama zainteresovana za otvaranje vojne pomorske baze u luci Port Sudan na obali Crvenog mora. Osim Rusije i Iran je takođe izrazio zainteresovanost za otvaranje luke u Sudanu koja bi bila logističko čvorište za pomoć Hutima u Jemenu. Tako je Teheran nudio sudanskoj armiji pomoć u dronovima i municiji za kasniju saradnju ali je odbijen.
Kontroverzne izjave sudanskog generala
Zamenik vrhovnog komandanta Sudana, general Jaser al-Ata, izazvao je međunarodnu pažnju navodeći da su čadski aerodromi u Ndžameni i Amdžarasu „legitimni ciljevi“ za sudansku vojsku. Ovu izjavu pratile su optužbe da Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) preko Libije i Čada pružaju podršku pobunjenicima.
Reakcije su bile burne: Južni Sudan i Čad osudili su generalove reči, a ministarstvo spoljnih poslova Čada čak je ovu izjavu označilo kao „objavu rata“. Iako su namere sudanske vojske ozbiljne, njena sposobnost za dugotrajne vazdušne udare ostaje upitna zbog zastarele opreme.
Šta sledi?
Dok se u Kartumu vraća mir, tenzije sa susednim zemljama mogu dovesti do novih sukoba. Oslobođenje zemlje se nastavlja, ali plemenski ratovi i tenzije sa susednim zemljama koje su nestabilne mogu produžiti sukob i pogoršati već lošu humanitarnu situaciju. Svet posmatra kako će se Sudan nositi sa posledicama duge krize i da li će uspeti da održi stabilnost u regionu.