Metode i ciljevi
Napadi su izvedeni precizno – osigurači su uništeni, a kablovi presečeni na više lokacija duž istog puta. Iako nisu izazvali veće prekide u uslugama, očigledno je da napadači imaju znanja o radu telekomunikacione mreže. Ovo ukazuje na mogućnost testiranja sistema ili pripreme za veće akcije.
Glavni osumnjičeni
Istraga razmatra tri glavne teorije:
- Ruska umešanost – Švedska je nedavno postala član NATO-a
- Anti-5G aktivisti – U prošlosti su slične grupe napadale telekomunikacione tornjeve, ali ovi napadi deluju previše organizovano.
- Testiranje odbrambenih sistema – Ometanje veze duž ključnog puta može biti deo priprema za buduće ratne operacije.
Reakcije i bezbednosne mere
Švedske vlasti su pojačale nadzor nad ključnom infrastrukturom i sarađuju sa NATO saveznicima. Istraga uključuje analizu dronova i sajber aktivnosti. „Ništa ne isključujemo – od međunarodnih sabotera do unutrašnjih ekstremista“, rekao je detektiv Hokan Vesung.
Istorijski kontekst
Ovo nije prvi put da Švedska doživljava sabotažu telekomunikacija. Godine 2016. neko je namerno srušio toranj visine 300 metara, ostavivši 85.000 domaćinstava bez veze. Iako su tada optuživali „šaljivdžije“, danas se sumnja na vezu sa sadašnjim napadima.
Šta sledi?
Švedska će verovatno pojačati zaštitu infrastrukture, dok NATO može pokrenuti zajedničke operacije zaštite podvodnih kablova. Rusija će morati da odgovori na optužbe, a tenzije na Baltiku mogu da eskaliraju.