Na nedavnom brifingu koji je organizovao Centar za analizu evropske politike (CEPA), stručnjaci su analizirali ključne nedostatke u arktičkim sposobnostima NATO-a. Pažnju privlači činjenica da se u analizi mnogo očekuje od novih članica. Reklo bi se spontano, i na račun Rusije, posmatra uključivanje Finske i Švedske NATO-u. Razgovori su se sveli na mogućnost unapređenja NATO potencijala na Severu, i na diskusiju o prednosti koju Rusija ima na Arktiku.
Nedostaci i mogućnosti NATO-a na Arktiku
Nedavni CEPA izveštaj pod nazivom Na severu: Suočavanje sa arktičkom bezbednošću – Implikacije za SAD i NATO istražuje bezbednosnu arhitekturu na Arktiku. U studiji se naglašavaju izazovi povezani sa ruskim angažovanjem i nedostacima NATO-a.Konstatuje se da je Rusija od sredine 2000-ih počela da ulaže u arktičke aktivnosti, insistirajući na punom kontrolisanju svog Arktičkog pojasa. Kremlj modernizuje infrastrukturu i militarizuje ključne tačke Severnog morskog puta kako bi obezbedio dubinsku odbranu.
Matije Buleg, viši saradnik CEPA, naglasio je da NATO već poseduje većinu neophodnih arktičkih kapaciteta, ali da je potrebno bolje integrisanje i koordinacija. Sa pristupanjem Finske i Švedske Alijansi, Buleg je istakao da NATO dobija sve veće prisustvo u arktičkom regionu. Naravno da se su NATO stratezi zadovoljni uvođenjem ove dve neutralne zemlje u Alijansu, a sada taj stav izražavaju i eksperti iz Centra. Ipak, oni vrlo dobro opažaju izazove da se sve sposobnosti pridošlica integrišu u koherentnu celinu.
Njih najviše brine pad sposobnosti za detekciju ruskih podmornica. Buleg smatra da se ovim pitanjem treba hitno pozabaviti. Ruska flota poseduje “tihe” podmornice “Lada”. One se teško detektuju.
Uz tradicionalnu brigu za ekologiju u lokalna plemena, Centar za analizu se osvrće na jednu neugodnu činjenicu. Promena klime (ali i flota ruskih ledolomaca) učiniće Arktik vrlo živim područjem. Rusija i Kina aktivno koriste tzv. Severni morski put. To izaziva nelagodu kod eksperata iz Centra. Arktik će zbog promene klime postati pristupačniji. Ovde stručnjaci potežu uvek dobar argument, pomenutu ekologiju – pa se brinu za domorodačka plemena.
Nije tajna da je Arktik bogat resursima. Iz tog razloga, eksperti ističu da se Rusija oseća “opkoljenom” pristupanjem novih članica NATO-u. Ipak, zaključuju da se Rusi osećaju i nesigurno, naročito nakon napada “ukrajinskih” dronova na bazu Olenja, kod Murmanska.
Na kraju, opasno deluju i zaključci da politika održavanja „niskih tenzija“ na Arktiku „propada“, kao i da su mogući nenamerni sukobi.