Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Nalog se odnosi ratne zločine u vezi sa vojnom kampanjom protiv Hamasa u Gazi. Ova odluka je usledila nakon zahteva glavnog tužioca MKS u maju 2023. godine. Pored Netanjahua, nalozi su izdati i za bivšeg ministra odbrane Izraela Joava Galanta i vojnog vođu Hamasa, Mohameda Dajfa. Izrael je odbacio optužbe, tvrdeći da su njegove vojne operacije u skladu s međunarodnim pravom. Ostaje da se vidi da li će Netanijahu biti uhapšen u bilo kojoj od 124 zemlje koje su potpisnice Statuta.
Optužbe uključuju zločine protiv čovečnosti i ratne zločine, kao što su „izgladnjivanje kao metod ratovanja, ubistva, progoni i druga nehumana dela“. Izrael je počeo rat protiv Hamasa nakon napada ove grupe 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 250 oteto. U izraelskim napadima na Gazu, prema zdravstvenim vlastima Hamasa, ubijeno je oko 44.000 ljudi.
MKS nema mogućnost da sudi u odsustvu optuženog, pa je malo verovatno da će Netanjahu ili drugi izraelski zvaničnici biti procesuirani. Međutim, optužbe bi mogle ograničiti njegovo putovanje u zemlje gde bi mogao biti uhapšen. Izrael i SAD nisu članice MKS-a, što takođe utiče na mogućnost izvršenja naloga. Ipak, 124 zemlje su članice MKS. U Evropi gotovo sve, izuzev Belorusije i Turske.
Odluka je izazvala oštre reakcije izraelskih zvaničnika. Predsednik Isak Hercog nazvao je odluku „mračnim danom za pravdu“, dok je opozicioni lider Jair Lapid ocenio da je ovaj potez „nagrada za terorizam“. Izraelska vlada je intenzivno lobirala protiv naloga za hapšenje.
MKS ima nadležnost samo nad državama koje su potpisnice njegovog osnivačkog statuta. Izrael, poput SAD, Rusije i Kine, nije članica, ali „Država Palestina“ jeste. Sud je prošle godine izdao nalog za hapšenje predsednika Rusije Vladimira Putina zbog ratnih zločina u Ukrajini, ali je Kremlj odbacio te optužbe.