Izraelska borbena avijacija po prvi put od postojanja jevrejske države u 75 godina napala je teritoriju Jemena i to zonu koju kontrolišu Huti bliski Iranu.
I ovaj put kao i kad je napadnut nuklearni reaktor Osirak 1980, sedište PLO u Tunisu 1985, sirijski nuklearni reaktor na granici sa Irakom 2007, ponovo je pokrenuta operacija napada na ciljeve van teritorije Izraela i njegovog bliskog okruženja (Sirija).Na meti se našlo skladište balističkih raketa i municije Džabal Atan u blizni Sane. Kako se navodi napad su izveli izraelski borbeni avioni F-15I Ra am letelica koja je postala kičma svih izraelskih udara sa distance.
Pretpostavka je da letelice pripadaju 69. eskadrilu “Hapatašim” (Čekić) koji su stacionirani u bazi Hacerim na jugu Izraela. Letelice su najverovatnije izvele napad iz pravca Crvenog mora. Opcija da je Saudijska Arabija dala dozvolu za prelet i bombardovanje je malo verovatno, mada i taj koridor ne treba isključiti-
Inače izraelska borbena avijacija u poslednjih nekoliko godina izvela je vežbe letova od Izraela do Kipra i od Izraela do sredine Mediterana i nazad sa čim se kako se navodilo uvežbavao let fiktivni do Irana i nazad.
F-15I Ra am ( Grom)
Posle rata u Zalivu 1991 godine, kada su izraelski gradovi bili zasuti balističkim raketam tipa Skad koje su lansirane iz Iraka, Izraelska vlada odlučila je da je potreban avion dugog doleta koji će biti sposoban eliminsati sličnu pretnju.
Informacije o takvom avionu poslate su na adrese dva proizvođača Lokid Martin sa svojim višenamenski avionom F-16 i MekDonel Daglas, sada Boing sa avionima F/A-18 i F-15. Dileme nije bilo za odluku da to bude avion F-15 sa kojim je izrael već imao odlična iskustva.
Izraelska vlada je 27. janura 1994 godine oldučila da kupi 21 primerak aviona F-15E namenjenog za jurišne zadatke, taj ugovor dopunjen je sa još četiri aviona, da bi u periodu do 1998 godine bilo isporučeno 25 primeraka. Kasnijom dodatnom narudžbom taj broj je povećan.
Izraelska verzija aviona F-15E pod nazivom F-15I Ra am (Grom) poletela je 12.septembra 1997. godine, a u naoružanje prve letelice uvedene su 1998. godine.
Avion je u odnosu na američku verziju F-15E napredniji i urađen je isključivo prema strogim izraelskim zahtevima. Na avionu u odnosu na klasični F-15 smanjen je radarski odraz, a motroima Prat end Vitni F100-PW-299 povećan potisak. To su inače danas najmoćniji motori.
Osnov ovog aviona čini taktički sistem za elektronsku borbu izraelske proizvodnje SPS-2100 koga čine aktivni ometač, signalizator radarskog snopa, signalizator dolazećih projektila i bacač mamaca. Dodatnu opremu aviona čine: sistem LATRIN, radar AN/APG-70, holografski HUD, litonov INS sa laserskim žiroskopom, data link i kontrolni računar VHSIC, četiri sistema za planiranje zadataka
Od naoružanja F-15I nosi celu paletu raketa vazduh vazduh izraelske proizvodnje Piton 3, Piton 4, američke AIM-9 Sajvajnder, AIM-7 Sparov i AIM -120 AMRAAM. Letelice imaju šetocevni top getling konstrukcije kalibra 20 mm. Od bombi avion je predviđen da nosi laserske i satelitske vođene avio bombe: GBU-28, GBU 30, 31, 32 JADAM.
Svi F-15I operativni su u 69. skavdronu koji je nekad korstio letelice Fantom II.
TT podaci:
Težina. Prazan : 14.379 kg prazan, pun: 36.750 kg; Dimenzije: dužina:19,43 m, Visina: 5,63 m, a raspon krila: 13,5 m. Maksimalana brzina: 2,5 M. Domet sa dodatnim rezervoarima za gorivo i punjenjem u vazduhu 4.450 km.
Inače valja spomenuti da su piloti ove eskadrile učestovovali daleke 1981 godine u napadu na irački nuklearni rekator Osirak kod Bagdada, zatim napad na rezidenciju PLO u Tunisu u okviru operacije “Drvena noga”, trebali su biti glavni nosilac avio udara na iranska nukelarna postrojenja 2006 i 2012. godine. U operaciji “Voćnjak” septembra 2007 eliminisali su zgradu na istoku Sirije uz samu granicu sa Irakom koja je bila povezana sa sirijskim nuklearnim programom. Zgrada je u ovom napadu bila sravnjena sa zemljom.
Osim lovaca F-15I Ra am eskadrila raspolaže i sa lovcima F-16 Sufa (oluja)
Jevreji žive na teritoriji veličine naše Vojvodine i ima ih 9,5 mil. Veoma su organizovani i slogžni i eto šta sve mogu samostalno da naprave, istina ugledajući se na druge donekle, ali mogu. Da li Srbi mogu takvo što? Da mogu već bi pokazali! Pa eto imamo se na koga ugledati i učiti – demokratija u osnovi to ne može da brani, ali ima ‘demokratija’ koja će to sprečavati ako i hoćemo. Nismo mi taj mentalni sklop, nažalost, naše je da prvo galamimo pa posle sve drugo!