Finska se priprema za najveće vojne vežbe u svojoj novijoj istoriji, čime se sever Evrope sve više militarizuje nakon više decenija stabilnosti i mira na granici sa Rusijom. Oblasti koje su od završetka Drugog svetskog rata bile simbol nordijske neutralnosti sada postaju zona povećane vojne aktivnosti.Tokom novembra i decembra u planu velike vojne vežbe uz učešće NATO saveznika. Rusi najavljuju formiranje narodnih jedinica za zaštitu granica.
Severna Evropa ponovo postaje poprište vojne napetosti. Finska se aktivno priprema za velike vojne manevre duž svoje istočne granice. Posle više od osam decenija mira u oblastima koje su nekad bile ratna linija između dve države, region Karelije i priobalje Finskog zaliva ponovo dobijaju strateški značaj — ovoga puta kao deo odbrambenog štita NATO-a prema Rusiji. Sa druge strane, ruske vlasti najavljuju formiranje narodnih “družina” za zaštitu granice.Prema planu finskog ministarstva odbrane, u vežbama koje će trajati od novembra do decembra biće angažovano više od 15.000 vojnika — regruta, rezervista, profesionalaca i jedinica savezničkih država. Najintenzivniji deo manevara odvijaće se u oblastima nedaleko od ruske granice i Finskog zaliva. Ukupno će biti korišćeno više od 900 jedinica borbene tehnike, uključujući tenkovske i mehanizovane formacije. Zvanični cilj je „provera spremnosti i efikasnosti delovanja kopnenih snaga u slučaju napada“, ali je očigledno da se akcenat stavlja na simulaciju frontalnog sukoba sa istočnim susedom.
Moskva ovaj potez ne posmatra ravnodušno. U ruskoj Republici Kareliji već se formiraju narodne družine za zaštitu granice, što predstavlja prvi konkretan odgovor na pojačano prisustvo NATO-a u regionu. Lokalne vlasti ističu da je cilj ovih dobrovoljačkih odreda povećanje bezbednosti stanovništva, ali u suštini, reč je o signalu da se granica s Finskom ponovo pretvara u rizično područje. Tako se posle više od osam decenija, linija razdvajanja iz doba Zimskog rata ponovo pretvara u liniju vojne napetosti.