Kada bi nekoga pitali da li zna gde je Eskibo, teško da bi dobili pravi odgovor. Retki bi sigurno konsultovali atlas ili neki geografski leksikon. Da još manje da su dve zemlje spremne da vode rat oko Eskipa tek to je enigma.
Ali, krenimo redom. Pojedni mediji doneli su priču da 3. decembra oblasr Eskibo koja predstavlja dve trećine Gvajane malene državice na krajnjem severoistoku Južne Amerike planira da se odcepi, a vlast u prestonici Džordžtaunu za separatističke tedencije optužuje Nikolas Madura lidera Venecuele i prvog najvećeg komšije koji sprema da čak uvede vojsku.
E sad neko bi postavio pitanje kakve veze ta teritorija ima sa Venecuelom i zašto je bitna. Usledio je šok kad se sazna da u ovoj spornoj oblasti koja želi da se odcepi od Gvajane leži ogormona količina nafte, veća od rezervi Kuvajta, sa čime bi Gvajana, malena državica koja je svoju nezavisnost stekla 1966. godine iskoristila za svoju renesansu u uslovima kada divlja rat na istoku Evrope, a pojedine države zaobilazeći sopstvene sankcije koji su uveli Rusiji plaćaju paprenu cenu nafte. U slučaju da se domogne Venecuele te količine nafte, tas na vagi postaće Karakas inače do 24.februara loši momci iz Južne Amerike koji zadaju Vašingtonu opasnu glavobolju.
Nije džabe bivši Trampov savetnik Džon Bolton planirao da uz pomoć plaćenika i latinoameričkog majdana sa vlasti uz pomoć opozicije skine Nikolas Madura, naslednika čuvenog Ugo Čavesa.
Priča oko garnica Gvajane i Venecuele datira odavno još dok su Gvajanom gospodarili Britanci sa kojima je Venecuela imala nesuglasice oko Eskiba, na koji je polagao pravo Karakas. Za naftu tad skoro niko i nije znao.
Venecuela i Britanija su 1899. godine sklopili sporazum po kome je Eskibo pripao Britanskom carstvu, a od 1966 bio deo Gvajane nove države koja je nastala na tlu Južne Amerike. Inače interesantna je istorijska činjenica da su Venecuelu predstavljali američki arbitri, a sudija koji je doneo odluku bio je Rus.
Ttrenutna vlast u Karakasu navode da tadašnje rešenje nije pravično jer Venecuela nije mogla samostalno da se predstavlja i da ta tritorija pripada Venecueli. Sporova je bilo i u naredne 64 godine, a Karakas je 2007 u tu oblast posalo i vojsku, a 2021. avioni venecuelanskot RV SU-30MK su leteli nad Gvajanom.
Poznavaoci prilika na južnoameričkom kontinentu smatraju da će referendum o odcepljenju Eskiba 3. decembra 2023 biti kuliminacija tenzija koje traju dva veka .
S druge strane vlasti malene Gvajane koji nemaju ni zavidnu vojnu moć u odnosu na svog zapadnog komšiju ne žele da odustanu od odcepnjenja pa i vojnog zauzimanja teritorije, pa su vlasti u Džoordžtaunu podneli zahtev Međunarodnom sudu pravde u Hagu da spreči referendum.
Da stvar bude gora referendum će imati i dodelu stanovnicima Eskiba i državljanstva Venecuele što je put ka uzimanju te teritorije za koju se tvrdi da ima nalazišta nafte veće od Kuvajta.
Neki to porede i sa ruskom aneksijom Krima.
Zapadni poznavaoci tvrde da je venecuelanski predsednik inspiraciju za ovu aktivnost našao u ruskoj ankesiji Krima i da Karakas verni savetnik Moskve kopira rusku ideju.
Predsednik Venecuele Nikolas Maduro je na najnižem nivou u anketama u zemlji opustošenoj hiperinflacijom (234% u 2022, u poređenju sa 686,4% u 2021).
Zpadni poznavaoci tvrde da je aneksija Eskiba prilika da se podigne patirotizam Venecuelanaca, da Maduru odvajanjem nafte bogate teritorije stekne političku moć, a država dobije ekonomsku stabilnost eksploatacijom nafte i njenom prodajom SDA-u. To se posebno nalazi na nalazišta nafte u moru, a Venecuela proširi svoje naftne kapacitete i rezerve i prgrli dodatno bogatstvo.
Za sada London se ne oglašava i da li će i kao reagovati i da li će možda Eskibu i Gvajani dati veći značaj nego Ukrajini na koju je trenutno fokusirana vlada Riši Sunaka.
Inače teritorija Eskiba se nalazi pod tropskom šumom čija je površina 160.000 km² .
Blizu Venecuele nalazi se teritorija jedne članice EU i NATO Francuska Gvajana koji će tražiti ne samo pomoć Pariza nego i SAD koje bi trebale da pomognu u sukobu sa Venecuelom na koju vašingtonska administracija ima blagu averziju.
Bili ste lenji pa vas mrzelo da prikžete teritoriju i granice uključenih zemalja