Obrazloženje koje je Zelenski dao u Briselu bilo je ” Ako već ne možemo da budemo punopravna članica NATO- a dajte nam makar atomsko naoružanje da možemo da se branimo”
Pod naslovom ” Koliko je realistična opcija Zelenskog o atomskom naoružavanju Ukrajine” sada se bave nemačkij i evropski bezbednosni analitičari.Obrazloženje koje je Zelenski dao u Briselu bilo je ” Ako već ne možemo da budemo punopravna članica NATO- a dajte nam makar atomsko naoružanje da možemo da se branimo”…
Zapadni komentatori skreću pažnju ” da je nakon šoka prisutnik Zelenski je ublažio retoriku”…
Sama ideja je ( pogotovo u aktuelnom trenutku) više nego suluda !?
Ukrajinski predsednik je na samitu EU u četvrtak 17. oktobra 2024 u Briselu izazvao trenutak šoka. „ Kakav izlaz imamo?“, upitao je okupljene šefove država i vlada – i sam je dao odgovor: „Ili će Ukrajina imati nuklearno oružje, ili ćemo morati da budemo u nekoj vrsti saveza“.
Vaša sopstvena atomska bomba kao izlaz ako ne uspe željeno članstvo u NATO-u? Nešto kasnije, Zelenski je ponovo kvalifikovao svoju izjavu. Njegova zemlja ne želi da stvara pretnju svetu niti da poseduje bilo kakvo nuklearno oružje, rekao je on u televizijskom intervjuu sa nekoliko novinara. Umesto toga, Ukrajina je miroljubiva država koja ne traži nuklearni kišobran, već članstvo u NATO-u . Ipak, nuklearna opcija je sada na stolu.
🇺🇦☢️ Ukraine is seriously considering the possibility of restoring nuclear weapons, – Bild.
— MAKS 24 🇺🇦👀 (@Maks_NAFO_FELLA) October 17, 2024
🤔 "We have materials, we have knowledge. If there is an order, it will take us only a few weeks to get the first bomb.''
P.S. Do not take this information seriously) pic.twitter.com/jbes6BRc2S
Ruski predsednik Vladimir Putin reagovao je u petak i govorio o „opasnoj provokaciji“. Svaki korak u tom pravcu „iznudiće odgovarajući odgovor“, rekao je Putin. Rusija je u stanju da „prati svaki pokret koji ima za cilj da Kijev dobije nuklearno oružje“.
Stručnjaci za bezbednost nisu iznenađeni što Ukrajina razmišlja o razvoju nuklearnog oružja.
“Pretnja prvenstveno služi za pritisak na NATO, kaže politikolog Karlo Masala sa Univerziteta Bundesvera u Minhenu. “Ali to je takođe potpuno logično.”
Pitanje je kakve će bezbednosne garancije dobiti Ukrajina za period nakon završetka rata. A postoji samo članstvo u NATO-u sa obavezom konsultacija prema članu 5 i stacioniranjem NATO trupa ili, alternativno, sopstvenog nuklearnog oružja, kaže Masala.
Ulrih Kun sa Instituta za istraživanje mira i bezbednosne politike (IFSH) Univerziteta u Hamburgu je iznenađen što Zelenski nije nacrtao nuklearnu mapu mnogo ranije. „ Zato što ne vidim nijednu zemlju koja je trenutno pod tolikim bezbednosnim pritiskom kao Ukrajina.
Ukrajina bi definitivno imala znanje i infrastrukturu da napravi sopstveno nuklearno oružje – čak i ako ne preko noći.
Dok ruska vojska polako napreduje na istoku Ukrajine, Zelenski je ponovo promovisao svoj „plan pobede“ u Briselu. Ali on je otišao ne dobivši signal za brzo članstvo u NATO-u, dozvolu za širu upotrebu zapadnog naoružanja na ruskoj teritoriji ili novu pomoći.
Retrospektivno, činjenica da je Ukrajina pristala da se odrekne sovjetskog nuklearnog oružja stacioniranog na njenoj teritoriji nakon raspada Sovjetskog Saveza sada se osveti.
U Budimpeštanskom memorandumu potpisanom krajem 1994. godine, Ukrajina, Belorusija i Kazahstan su dobile bezbednosne garancije od Rusije, SAD i Velike Britanije u zamenu za pristupanje Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja i predaju postojećeg nuklearnog oružja.
Zato Zelenski sada javno uvodi nuklearno preoružavanje u igru . Politikolog Masala veruje da bi zemlja bila tehnički sposobna da to uradi: „Ukrajina bi definitivno imala znanje i infrastrukturu da napravi sopstveno nuklearno oružje – čak i ako ne preko noći“, kaže on.
Činjenica da je Ukrajina razvila sopstvenu balističku raketu pokazuje za šta je sposobna. Zelenski je krajem avgusta najavio prvi uspešan test rakete, ali bez detalja.
Ekspert IFSH Kuhn takođe može da zamisli da Ukrajina još uvek ima nacrte i sposobne inženjere da može da napravi nuklearno oružje. Da bi se to desilo, zemlja koja koristi nuklearnu energiju u civilne svrhe morala bi da ima dovoljno fisionog materijala koji se može koristiti za nuklearno oružje.
Ukrajina se odrekla skoro svih svojih zaliha visoko obogaćenog uranijuma u okviru samita o nuklearnoj bezbednosti koje je inicirao tadašnji predsednik SAD Barak Obama 2010, kaže Kun. A danas više nema postrojenja za obogaćivanje ili preradu.
Međutim, verovatno je naivno verovati da bi Zapad jednostavno stajao po strani i posmatrao kako Ukrajina dobija nuklearno oružje. Jer niko ne želi da se Ukrajina i Rusija jednog dana suoče kao nuklearne sile.
„Čim bi Zapad saznao da Ukrajina krši Sporazum o neširenju nuklearnog oružja, verovatno bi prekinuo svaku podršku i stavio Ukrajinu na listu sankcija“, smatra Kun.
Stručnjak za bezbednost Ian Leser iz nemačkog trusta mozgova Maršalovog fonda smatra da je „veoma nerealno“ da Kijev ponovo nabavi nuklearno oružje. „Možda i dalje imaju tehničko znanje u zemlji, ali politički i strateški to bi bio veoma nerazuman put“, kaže on.
Bilo bi potrebno mnogo vremena i mnogo resursa da ponovo postanemo nuklearna sila. Odluka bi udaljila zapadne partnere. Pre svega, međutim, to ne bi suštinski promenilo bezbednosnu situaciju Ukrajinaca, kaže Leser: „Čak i kada bi mogli da naprave nekoliko nuklearnih bombi, i dalje bi se suočili sa jasno nadmoćnijom Rusijom“.
Mnogo toga sada zavisi od ishoda predsedničkih izbora u SAD
Ali da li je istina da je jedina alternativa Ukrajine članstvo u NATO-u ili nuklearno oružje? Stručnjak IFSH Kuhn ne bi toliko suzio spektar. Na primer, zapadne države bi mogle, po ugledu na američko-izraelske ugovore, da se obavežu na masovno, dugoročno konvencionalno naoružavanje u Ukrajini.
Ovo je takođe tačka u Zelenskom „planu pobede“. Zapadni partneri treba da postave konvencionalno oružje kao što su sistemi protivvazdušne odbrane u Ukrajini kao sredstvo odvraćanja, rekao je ukrajinski predsednik.
„Ovo bi trebalo da se uradi u ugovorima koji traju decenijama i imaju jasne specifikacije isporuke za svaku godinu“, kaže Kuhn. Trenutno je pod znakom pitanja da li će zapadni saveznici pokazati tu volju da istraju – posebno u pogledu predsedničkih izbora u SAD 5. novembra .
Ako se republikanski predsednički kandidat Donald Tramp vrati u Belu kuću, postoji bojazan da će smanjiti ili zaustaviti pomoć Ukrajini. Put Ukrajine u NATO bi verovatno bio blokiran.
Nije nego, sad će oni isfrustiranim ludacima dati atomsko oružje – pa to bi bio garantovani atomski rat!