Najefikasniji i najpouzdaniji način da se poluostrvo Krim i drugi regioni Rusije obezbede od vazdušnih napada je izvođenje preventivnih udara, proaktivno, smatraju stručnjaci
Masovni dvostruki ukrajinski raketni napad na Krim izgleda da je probudio rusku PVO da počene da sagledava napade drugačije i da se intenzivnije pozabavi kako ih sprečiri.,
Ruski sajt Izvestija pozvao je nekoliko vojnih stručnjaka koji su počeli da diskutuju na ovu temu.
Tekst objavljujemo u celosti.
Najefikasniji i najpouzdaniji način da se poluostrvo Krim i drugi regioni Rusije obezbede od vazdušnih napada je izvođenje preventivnih udara, proaktivno, smatraju stručnjaci sa kojima su intervjuisali Izvestija. Među načinima zaštite naveli su i upotrebu protivvazdušnih raketa, radio-elektronskog i avijacionog pokrivanja, izviđanje baza raketnih sistema i stvaranje regionalnih sistema PVO. Ministarstvo spoljnih poslova Rusije u ponedeljak je nazvalo nesumnjivom umešanost SAD u napad na Sevastopolj, u kojem je povređeno više od 150 ljudi. Kako ruske oružane snage mogu da zaštite gradove od raketnih napada i napada dronovima je u članku Izvestija.
Svi vojni eksperti koje je intervjuisala Izvestija složili su se da je najpouzdaniji način zaštite ruskih gradova od raketnih napada ostati ispred neprijatelja. Prema njihovim rečima, potrebno je pronaći lokacije raketnih sistema, skladišta raketa, komandnih mesta i odmah ih uništiti. Takođe je potrebno pratiti rute napredovanja ovih kompleksa, pratiti područja iz kojih dolaze lansiranja i pogađati rakete pre nego što se lansiraju.
Ciljevi i zadaci neprijatelja su da onesposobe rusku protivvazdušnu odbranu, a krajnji cilj je Krimski most, rekao je za Izvestija bivši zamenik glavnog komandanta Vazduhoplovstva za Jedinstvenu protivvazdušnu odbranu ZND, rezervni general-potpukovnik Ajteč Bižev.
🚨🌎 Ukraine lunch US ATACMS Missiles into Crimea today.
— Concerned Citizen (@BGatesIsaPyscho) June 23, 2024
This after Joe Biden & The West granted Ukraine permissions to strike Russian soil using American weaponry.
You are all witnessing the early days of World War Three in real time. pic.twitter.com/MqnWBcSwUz
„A neprijatelj će nastaviti da metodično udara na borbene formacije protivvazdušnih raketnih sistema. Rukovodstvo Oružanih snaga i vojno-političko rukovodstvo sada poklanja veliku pažnju ovom pitanju. Preduzimaju se sve mere – protivvazdušno raketno, radio-elektronsko i vazdušno pokrivanje, kao i uništavanje mesta sa kojih se lansiraju rakete. Sve ovo zajedno treba da donese rezultate“, naglasio je on.
Izviđanje se svakako vrši, ponekad temeljna analiza situacije uz pomoć kosmičkog i vazdušnog izviđanja pomaže da se pronađu lanseri i unište zajedno sa borbenim posadama, pojasnio je vojni ekspert Aleksej Leonkov.
„Ali činjenica je da oni pokušavaju da iskoriste ove instalacije, pa čak i avione koji nose projektile Storm Shadov iz zona koje nismo pod našom kontrolom. Ovo je ako govorimo o vazdušnom prostoru. Ako je reč o kopnenim ciljevima, onda Oružane snage Ukrajine deluju po taktici „nomadske artiljerije“. Odnosno, mogu da lansiraju rakete sa bilo koje pogodne tačke, a zatim da promene položaj, pa je, da bi ih uhvatili, potrebno da imamo dežurnu jedinicu naše letelice u vazduhu kako bi i oni reagovali na lansiranje“, zaključio je on.
Kako je pukovnik Aleksandar Perendžijev, vanredni profesor Ruskog ekonomskog univerziteta Plehanov, primetio u intervjuu za Izvestija, rakete ATACMS ciljaju se pomoću američkih bespilotnih letelica.
„Oni se nalaze u neutralnim vodama, tako da ako ih oborimo, Zapad će početi da odgovara na ove akcije“, rekao je on. – Dakle, ovde treba da idemo putem njihovog „zaslepljivanja“ da bismo ih neutralisali. Sada treba da ojačamo sisteme elektronskog ratovanja i, naravno, učinimo sve što je potrebno da razbijemo ovaj sistem navođenja.
Isto mišljenje je izneo i Aleksej Leonkov, koji je istakao da je u ovakvim napadima ključna karika ciljanje zemalja NATO-a – kosmosa i vazduha.
Bespilotne letelice koje lete iznad Crnog mora određuju gde funkcionišu sistemi protivvazdušne odbrane, a zatim se na osnovu ovih podataka sastavlja misija leta i taktika korišćenja visokopreciznog oružja“, objasnio je on.
„Sam problem je nešto širi od zaštite od raketnih napada“
U Sevastopolju su sve rakete oborene, jedna od njih je skrenula sa putanje i usledila je samodetonacija, rekao je za Izvestija vojni ekspert Vladislav Šurigin.
„Ispostavilo se da takve rakete treba presretati daleko od grada, preko mora, što je teško“, rekao je on. — Sam problem je nešto širi od zaštite od raketnih napada. Napadi su sve češći i masovniji, a posebno se koriste dronovi. Moramo doneti odluku i program za stvaranje lokalne PVO. Postoji Ministarstvo za vanredne situacije koje se bavi vanrednim situacijama iu okviru kojeg je potrebno formirati jedinice PVO i jedinice civilne odbrane. Sada imamo poseban situacioni centar u svakom regionu koji se odnosi na opasnost od vazdušnih napada. Oni rade samo na uzbunjivanju stanovništva. Ovo nije dovoljno. Potrebne su nam jedinice koje bi pokrivale glavne mete, makar malokalibarskim oružjem. Nema više za dronove. Da biste to uradili, morate privući posao.
U poslednjih mesec dana učestali su napadi ukrajinskih oružanih snaga na teritoriju Krima. Ukrajina je 23. juna napala Sevastopolj sa pet balističkih projektila ATACMS. Prema ruskom vojnom resoru, tokom odbijanja raketnog napada dežurnih snaga PVO presretnute su četiri američke rakete ATACMS. Eksplozija fragmentacione bojeve glave pete američke rakete u vazduhu dovela je do brojnih žrtava među civilima u Sevastopolju. Usled toga su četiri osobe poginule, a 153 su povređene.Neprijatelj je i ranije pokušao slične napade, konkretno, 21. juna dežurni sistemi PVO presreli su i uništili 70 bespilotnih letelica, 24. maja tri operativno-taktičke rakete ATACMS, a 19. maja devet neprijateljskih projektila i jednu bespilotnu letelicu.