ŠVEDSKI BRZI JURIŠNI ČAMAC CB-90H I RUSKI RAPTOR! DA LI SU RUSI NA SVOJU RUKU KOPIRALI ŠVEĐANE?! JEDNO POREĐENJE

Rusija je početkom 2010 godine od Švedske kupila nekoliko brzih patrolnih čamaca CB-90H od kojih je kasnije nastala klasa Raptor.

Krajem 1980-tih godina 20 veka Švedska je krenula u reviziju svojih odbrambenih planova i odlučila da za potrebe mornarice i brzog prebacivanja trupa na Baltiku radi zaštite manjeg broja ostrva uključujući i ono najveće Gotland.

Cilj nabavke bilo je poboljšanje sposobnosti obalske odbrane. U okviru planova stvoren je brzi čamac CB-90H Dockstavarvet. Osim švedske vojske plovilo je našlo primenu šriom sveta, pa ih ima i ruska mornarica pod svojim imenom “Raptor”, ali i veliki broj mornarica širom sveta uključujući i Ukrajinu čija mornarica i rečna flotila raspolažu sa prva četiri ovakva plovila koja su kupljena od strane ukrajinskih bogataša.

Priča o brzim čamcima CB-90H Dockstavarvet počinje 1988. godine kada je švedska agencija za nabavke odbrane zajedno sa Kraljevskom mornaricom Švedske objavila konkurs za nabavku novih brzih jurišnih čamaca koji poseduju dobre pomorske i maevarske mogućnosti pri velikim brzinama mogu da prevezu 12 vojnika pod punom borbenom opremom.

Najuniverzalniji borbeni čamci
Photo: Trygve Finkelsen/Shutterstock

Činilo se da ove zahteve je nemoguće ispuniti, međutim iznenađenje je stiglo neočekivano od ševedske kompanije Dockstavarvet i to samo 10 meseci od raspisivanja konkursa. Septembra 1989. kompanija Dockstavarvet predstavila je prva dva prototipa jurišnih čamaca CB-90 serijskih brojeva 801 i 802. Ugovor je dobijen.

Oba prototipa prevazišla su sva očekivanja prilikom operativnog testiranja i septembra 1990 pokrenuta je gradnja prve serije od 12 brzih čamaca CB-90H serijskih brojeva od 803-814, koji su u sastav švedske mornarice ušli u periodu 1991-1992.

Ubrzo sledila je proizvodnja plovila druge i treće serije, a osim Dockstavarvet uključila se i kompanija Gotlands Varvet.

Druga serija čamaca CB-90H ulazila je u operativnu upotrebu od 1993-1996 kada je Kraljevskoj mornarici Švedske isporučeno 63 brza plovila serijskih brojeva od 815-877.

Treća serija ispručena je Kraljevskoj mornarici Švedske u periodu od 1996-1997 i to 30 plovila serijskih brojeva od 878 do 907.

U periodu od 1989 do 1997 godine Kraljevska mornarica Švedske raspolagala je sa 107 brzih čamaca, a onda je sledio i novi ugovor o nabavi još 28 novih čamaca CB-90H.

Svoju primenu brzi jurišni čamci CB-90H našli su u četiri amfibijsko desantna batanjona i čine kičmu obalske odbrane Švedske na Baltičkom moru.

Konstrukcija

Brzi jurišni čamci CB-90H imaju kompaktnu konstrukciju sa dobro odabranim balansom između dužine i širine trupa plovila posebno prilikom velikih brzina i po nemirnom moru sa čime je obezbeđeno očuvanje operativnih mogućnosti.

Brzi jurišni čamci CB-90H su dužine 15,9 m, širine 3,8 m i imaju veoma mali gaz od samo 0,8 m. Deplasman pri punom opterećenju kod prvih serija bio je 13.800 kg, da bi na kraju dotigao 20.500 kg.

Kompletan trup i nadgradnja brzih čamaca izrađena je od aluminijuma, a na pojednine delove čamca postavljena je bila dodatna zaštita . Na pramcu postoji karkteristična desantna rampa za ukrcavanje i iskrcavanje pripadnika moranričke pešadije pod punom borbenom opremom koji se nalazi od ivice pramca i ide prema sredi nadgradnje i zatim nestaje u unutrašnjosti trupa plovila. Zapravo u tom delu nalazi se kabina sa 20 sedišta po 10 sa svake strane za smeštaj vojnika, a osa ovim čamcima moguće je preniti i do 2,8 tona korisnog tereta. Zadnji deo plovila nekih 25 posto ukupne površine čamca (oko 3,78 m) čini motorni deo u kome su smeštena dva dizel motora marke SCANIA SDI 14V8 ukupne ječine svaki 625 KS (460 kW) koji preko dva vodomlazna propulzora Rolls Royce KaMeWa FF 410 obezbeđuje brzine veće od 40 čvorova (74,08 km/h). Prosečna ekonomska brzina ovog pllvila je oko 30 čvorova ( 55,56 km/h). Pri brzini plovidbe od 20 čvorova oko (37 km/h) maksimalni akcioni radijus iznis 240 morskih milja ili 444,48 km što se smatra prihvatljivim.

Ono što je zanimljivo jeste da ova plovila imaju samo tri člana posade ( krmaroša, osmatrača i upravljača daljinski upravnjive borbene stanice i mašinistu koji je odgovoran za rasd pogonskog sklopa.

Naoružanje

Na prvim serijama CB-90H imali su dva teška mitraljeza kalibra 12,7 mm na desnom boku čamca koji su bili montirani prvo na fiksnim držačima, a kasnije i na okretnim koji omogućavaju kržno delovanje 360 stepeni oko plovila. Kasnije su ovi čamci dobili i DUBS sa kojima se mitranjezima upravljalo iznutra. Radi se o DUBS-u kompanije Bofors Defence koji osim teškog mitraljeza kalibra 12,7 mm omogućava nadgradnju i integraciju optoelektornskih sredstava , ali i bacača garanata kalibra 40 mm, lansera vođenih projektila RBS-17 i automatskih mornaričkih topova sistema getling kalibra 30 mm, a to pre svega zavisi od potražnje kupca i njegovih želja.

Senzorski sistem je najnovije generacije i u sebi sadrži integrisani kompas, sistem za globalnu navigaciju GPS, elektronsku mapu i sve povezano u lokalnu mrežu LAN ili širu WAN mrežu

Sistem veza omogućava odličnu spoljnu i unutrašnju komunikaciju a integrisana je i upotreba satelitskog sistema komunikacije SATCOM.

Korisnici:

Osim Kraljevske mornarice Švedske, korisnici brzih čamaca CB-90H su Norveška u verziji CB-90N koji su modifikovani, sa izdignutom nadgradnjom u odnosu na Švedske koji su tri dela trupa čamca povećali za 2 m, zatim ugrađeni su dodatni generatori jačine 5 kW (230/400V). Norveški CB-90N imaju bolji navigacioni sistem koji ima dva GPS prijemnika koji su integrisani sa dva računarska sistema SEAPTH 200/M i SEALOG 100M koji obezbeđuju veoma tačne podatke o smeru plovidbe , tačnom položaju plovila,brzini, bez upotrebe skupljih žirokompasa i drugih sličnih sistema. Svi podaci krmarošu su dostupni preko navigacijsko informacionog prikazivača. Norvežani su imali 20 ovakvih čamaca sa opcijom nabavke 16, a danas ih imaju operativnih samo 6

Od ostalih korsnika su: Grčka obalska straža 3, Malezija 5 u verziji CB90, i 12 u verziji CB90HEX, Meksička mornarica 48 koja je koristi u ratu protiv narkokartele. Ovi čamci nose oznaku CB 90FF i od izvornog CB-90H su duži za 0,5 m, imaju širu rampu na pramcu i za nadogradnju otovrenu palubu namenjenu za prevoz različitog tereta. Švedska mornarica ih ima u operativnoj upotrebi 165 od čega je 18 u verziji CB90 HSM. Od tog broja Švedska se obavezala da Ukrajini isporuči kao donaciju 10 ovakvih plovila. Ukrajini će biti isporučeno ukupno 14 ovakvih plovila, od čeha su prva četiri već stigla. Holandija poseduje 1 CB90 koji je uzet za operativna testiranja njigovog mornaričkog korpusa i 4 se nalaze u sastavu britanske kraljevske moranrice.

Da li su Rusi kopirali Šveđane i njihov CB-90H ili je Raptor samo slučajnost?!

Rusija je početkom 2010 godine od Švedske kupila nekoliko brzih patrolnih čamaca CB-90H od kojih je kasnije nastala klasa Raptor. Za sad nije poznato da li je Rusija kupila licencu za ove brze patrolne čamce ili su to radili na svoju ruku. Ova plovila po prvi put u javnosti u naoružanju ruske mornarice viđeni su luci Tartus 2015. godine. Prvo plovilo porinuto je bilo 2013. godine.

Brzi patrolni čamci klase Raptor su projektovani i izrađeni u borodogradilištu Pela u Sankt Peterburgu. Ovaj brod dobio je rusku oznaku Projekt 03160, dok po NATO klasifikaciji nosi oznaku Raptor. ovi brzi čamci namenjeni su za široki spektar zadataka od patroliranja, potrage i spasavanja, do izvođenja manjih desanata na obalu, kao i prebacivanje diverzantskih jednica, i sabotažu. Ovim brzim patrolnim čamcima može da se preveze do 20 pomorskih diverzanata i pripadnika mornaričke pešadije.

Borbene mogućnosti ovog brzog patrolnog čamca demonstrirane su bile septembra 2013. Do 2015. godine Rusija je nabavila prvu seriju od osam patrolnih čamaca, od kojih su četiri postala operativna 2014. godine, a preostala četiri su isporučena do kraja 2015. Svi su raspoređeni u sastav Crnomorske flote i raspoređeni su na Krimu, a deo je angažovan i u Siriji u luci Latakija. Ove čamce dobila je i Kaspijska flotila. Novembra 2020. ruska mornarica narućila je čak 17 dodtanih plovila. Posade brzog patrolog čamca Raptor prošle su višestepenu obuku u Zajedničkom centru za obuku Ratne mornarice Rusije u Sankt Peterburgu.

Državni prijemni odbor potpisao je akt o prijemu patrolnog čamca u martu 2015, a čamac je ušao u sastav Crnomorske flote Ruske mornarice u avgustu. 2015.

Taktičko tehnički podaci brzog patrolnog čamca projekta 03160

Patrolni čamac Projekta 03160 ima dva člana posade i 22 pripadnika mornaričke pešadije ili pripadnika mornaričkog elemnta SPECNAZ

Dimenzije: dužina 17m, širina 4m, visina 3,5m i gaz od 0,9m.

Pogon: U ove brze patrolne čamce ugrađen je dizel motor jačine 2.000 KS

Maksimalna brzina je 50 čvorova

Radijus kretanja 100 nautičkih milja (160 km) od mesta baziranja

Plovilo ima posebnu kabinu za smeštaj pomorskih diverzanata, ronilaca, spasilačkih timova, koja se prilagođava u zavisnosti od namene. Čamac je opremljen sa modernim navigacionim sistemima, komunikacionim uređajima, radarima i radio uređajima.

Oklop

Inače čamci Projekta 03160 imaju na korito od stakloplastike imaju postavljenu dodoatnu oklopnu zaštitu u vidu ploča, koje su postavljene na trup plovila i obezbeđuju nivo 5 i 5A zaštite od metaka.. Prozori na kabini su od neprobojnog stakla debljine 39 mm i nude balističku zaštitu za putnike od automatskog oružja.

Naoružanje

Čamac je opremljen daljinski upravljanom borbenom stanicom stanicom koja ima ugrađen motraljez KPVT kalibra 14,5 mm. Daljinski upravljiva borbena stanica je žirostablisana u dve ose i ima elektro-optički osmatrački modul, koji ciljeve na vodi oktriva na daljinama do 3.000 m

Na krmi su postavljena dva nosača za nošenje mitraljeza 6P41 Pečeneg kalibra 7,62 mm dometa 1.500 metara i brzinu vatre između 600 i 800 metaka u minuti.

Čamac je se može koristiti u priobalnim vodama, ušćima reka i moreuzima i danju i noću.. ali i u složenim meteorološkim uslovima.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *