Rumunski borbeni avioni MiG-21 Lanser održaće danas poslednji let posle čega ove letelice posle 61 godine operativne upotrebe po drugi put, ali konačni odlaze u penziju, dok čuvanje vazdušnog prostora na ovom susednom državom preuzimaju borbeni avioni F-16.
Odluka o drugom i konačmom penzionisanju donesena je na Vrhovnom savetu Odbrane Rumunije, gde je odlučeno da pilote sa tih aviona prebaci na preobuku za F-16. Inače Rumunija je takođe izrazila želju da nabavi i lovce 5, generacije F-35.Odlaskom migova 21 u penziju završava se i upotreba sovjetskih lovaca u ovoj članici NATO pakta. Inače MiG-21 bio je poslednjni veteran koji je nadživeo u operativnoj upotrebi lovce poput MiG-23 i MiG-29 koji je takođe početkom 2000 bio planiran za modernizaciju kao verzija “Snajper”, ali se od toga odustalo i težište prebačeno na MiG-21 koji su Rumuni modernizovali sa Izraelcima. Modernizaciju je pratilo inače veliko negodovanje Moskve.
Svečana ceremonija oproštaja od MiG-21 Lanser biće održane u tri vazduhoplovne baze Bakau, Borčei i Kampia Tuzi u kojima su ovi borbeni avioni bili i smešteni.
Priča o rumunskim lanserima započela je početkom 1990- tih godina, kada je Rumunija imala ambiciju da modernizuje spostvenu avijaciju. Rešenje je bilo ili nabavtii nove avione ili modernizovati postojeće. Pošto novca nije bilo Rumuni su odlučili da je ekonomski isplativije da se modernizuje 115 Migova 21. U pitanju je bilo 105 lovaca MiG-21 u verzijama M i MF i 10 dvoseda MiG-21 UM. Posao je dodeljen izraelskoj kompanija Elbit Sistem.
Rumunsko vazduhoplovstvo je 1992. godine pokrenulo program modernizacije aviona MiG-21, kako bi se obezbedila interoperabilnost sa NATO-om i povećala njihova sposobnost da izvršavaju misije.
Posao koji je sklopljen, modernizacija MiG-a 21 iznosila je 345 miliona dolara i predviđena je bila ugradnja nove elektronike, raketa i borbenih sistema. Partner u ovom poslu Izraelcima bio je rumunski Aerostar.
Međutim, od 115 migova, cifra je smanjena bila na 99 jednoseda MiG-21 M/MF od tog broja njih 73 pretvoreno je u lovce-bombardere, a 26 u lovce-presretače. Broj dvoseda ostao je isti.
Modernizacija prva tri aviona započela 1993 godine ,a dvijajo se paraleno sa generalnim remontom letelica. Sva kablaža i elektornika sovjetske proizvodnje zamenjena je novom zapadnom. Novine je pretrpeo kopkit, instrument tabla. Migovi su dobili HUD. Sve letelice dobile su električne generatore i sistem za provetravanje pilotske kabine. Takođe iz aviona odstranjena je bila suvišna oprema.
Jedan od najvećih problema sa kojim su se susreli inžinjeri bio je nedostatak tehničke dokumentacije za migove 21 i to što su bili izrađeni u različitim fabrikama.
Inače valja ovde podsetiti da je kroz Ratno vazduhoplovstvo Rumunije u periodu od 1962. do kraja osamdesetih godina prošlo više od 400 aviona. Prvi avioni koji su se pojavili bili su MIG-21 u verziji F-13, kasnije PF, PFM, MiG-21M, MIG-21MF.
Tokom remonta i modernizacije došlo je i do sukoba sa ruskim stručnjacima iz kompanije MIG, koji su smatrali da je remont nelegalan i veoma opasan za pilote.
Uprkoso protestima Rusa, projekat je nastavljen, a prvi remontni i modernizovani avion poleteo je 23. avgusta 1995. Ubrzo posle toga sa sedam remontovanih 21 postala je prva operativna eksadrila u gradu Bakuu. Punu operativnu sposobnost prva eskadrila dobila je 8. maja 1997. U pitanju su bili lovci-bombarderi. Lovačka verzija MiG-21 poletela je 6. novmebra 1996, a u junu 1997. sa njim su leteli izraelski piloti i on je predstavljen javnosti. Ubrzo Lanseri su predstavljeni svetskoj javnosti. Do sredine 1999. ukupno je modernizovano 40 migova 21.
Verzije rumunskih lansera
Prilikom modernizacije migovi su dobili naziv Lanser- kopljanik. Do aprila 2003. Ratnom vazduhoplovstvu Rumunije isporučeni su svi avioni.
Lanseri se obeležavaju verzijama A/B/C
Lanser -A
ovaj naziv dobilo je 73 jednoseda MiG-21M/MF u pitanju su jednosedi. Svi imaju sistem inercijalne navigacije koji je povezan sa GPS, kao i paket navigacijske opreme VOR, ILS i DME sa radarskim daljinomerom elta EL/M-2001 B novim prijemnikom radarskog zračenja elisva SPS-20 i paketom indentifikacijske i radiokomunikacione opreme povezane sa NATO standardima. U radio-komunikacionoj opremi su i dve keriptozaštićene radio stanice južnoafričke proizvodnje. Lanseri su dobili novu upravljačku palicu HOTAS (ruke na ručici za gas i upravljanje), novim širokougaonim pokazivačem sa hologramskim porikazivačem HUD, višenamenskim prikazivačem MFD 13,7h13,7. Interesantno je da od izvorne sovjetske opreme održan je radio visinomer, autopilot i kompas. Lovačko bombarderska verzija opremljena je bila i sa jedinicom koja je upozoravala na rumunskom na probleme sa letelicom.
Ispod krila nosači bombi raketa su ugrađeni novi kako bi mogao da nosi naoružanje ruskog i zapadnog izvora. Tako su Lanseri dobili priliku da nose američke nevođene avio bombe MK-82 kalibra 227 mm i Mk-83 kalibra 450 mm. Avion je imao i ruska naevođena raketna zrna UB-32-57 koji je ispaljivao neovđene rakete S-8 kalibra 57 mm. Za samoodbranu avion je dobio izraelske rakete vazduh-vazduh Python III ili opciono ruska R-60 ili R-73. Pilot je podatke sa HUDA dobijao na vizir kacige zahvaljujući sistemu DASH koji mu omogućava da sa pogledom prati let rakete posle lansiranja na protivnički avion
Lanser B
U pitanju je dvoedna verzija MiG-21 UM. Remontovano je 14 verzija ovog aviona. Prvi modernizovani dvosed poleteo je 6. maja 1996. osim za obuku avion je posle remnotvanja onesposobljen za borbeno delovanje protiv kopnenih ciljeva. Druga kabina je oremljena sa jednim monokromatskim višenamenskim prikazivačem.
Lanser C
je jednosed, lovac-presretač, po svemu identičan verziji Lanser A ali ima savremeniji radar izraelske proizvodnje ELTA-EL/M-3023 koji somatra osam različitih ciljeva u vazduhu na udaljenosti od 60 do 80 km. Na instrument tabli ugrađen ima monokromatski prikazivač i dva višenamenska kolor displeja. Letelica je bila naoružana sa raketama vazduh-vazduh Python III, R-60 i R-73 i na taj standard su ugradili 26 aviona.
Lanser R-III u pitanju je modernizacija verzije MiG-21 bis u skaldu sa verzijom Lanser C, koje je javnosti predstavljeni 1998. na vazduhoplovnom sajmu Farnboru. Rumunija nije imala inače u svom sastavu verzije bis, ali su kupljeni od jedne istočnoevropske države. U pitanju je verzija za izvoz, za projekat modernizacije bio je zainteresovana Etiopija, ali su se Etiopljani odlučili za ruske stručnjake.
Nevolje sa Lanserima
Iako je letelica delovala optimistično, njeno korištenje obeležile su brojene tragdije i padi letelice. U različitim nesrećama izgubljeno više od 15 aviona. Neki su čak ovaj avion upoređivali sa F-104 koje su nemački piloti zvali letećim mrtvačkim sanducima i proizvođač udovica.
Prvi planovi za penzionisanje lansera bili su planirani za 2015, ali su otišli 2022. ali posle par meseci avioni su zbog rata u Ukrajini vraćeni u operativnu upotrebu. Jedan Lanser je oboren na početku rata, pretpostavlja se greškom ukrajinske PVO na samoj granici. Inače u okviru sistema borbenog dežurstva NATO na baltiku su učestovovali i ovi lanseri.
Taktičko tehnički podaci za MIG-21 Lanser
Dimenzije dužina 15,76 m, visina: 4,1 m, razmah krila. 7,15 m
Težina: prazan 5.843 kg, poletna 9.400 kg verzija A, a 8.200 kg verzija C. Maksimalna brzina 2,175 km/h.
Borbeni radijus Lansera A 370 km, a Lansera C: 740 km