Bespilotne letelice istorijat upotrebe na Balkanu dobile su u okviru misija NATO pakta za vreme građanskog rata u BiH, a kasnije i za vreme NATO agresije 1999. na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Uoči samog raspada i JNA posebno posle Pustinjske oluje shvatila je značaj bespilotnih letelica. Najveći iskorak u tome imala je Hrvatska sa svojom verzijom “Bojnik” koja je kod nas bila označena IBL “Amater 95”. Pravi i konkretni koraci u upotrebi bespilotnih letelica na Balkanu došlo je posle Drugog jermensko-azerbejdžanskog rata septembar/oktobar 2020. godine, a zatim i sa ratom u Ukrajini, kada su vojske u regionu počele znatna novčana sredstva da ulažu u borbene i iizviđačke bespilotne letelice i dronove.
Slovenija
Ova država put ka bespilotnim letelicama započela je bila krajem 1990-tih kada su pravljene letelće daljinski upravljive mete i na tom se stalo. Posle skoro dve decenije Slovenija je sa nužnošću postojanja dronova krenula u nabavku dronova. U ovom slulaju oslonac je nađen na sopstvene snage.
U naoružanju slovenačko ratnog vazduhoplovstva (Slovensko vojaško letalstvo) nalazi se domaća bespilotna letelica Belin (BLS) koja je namenjena misijama izviđanja, osmatranja i kontrole iz vazduha. Ova bespilotna letelica omogućava pridobijanje podataka u realnom vremenu – video snimak komandirima na taktičkom nivou. U pitanju je 16 bespilotni letelica, od kojih je deo isporučen već i predat slovenačkoj vojsci.
Hrvatska
Hrvatska je svoje bespilotne letelice počela da koristi još na početku građanskog rata. Tada je nastala bespilotna letelica domaće proizvodnje za izviđanje u koju su ugrađivane komercijalne komponente. Mi smo ovu bespilotnu letelicu označavali kao BPL Amater.
Bespilotne letelice sa kojima Hrvatska vojska sraposlaže su mešavina domaćih i izraelskih proizvođača. Svi dronovi Hrvatske vojske stavljeni su pod komandu Obaveštajne pukovnije (puk) koja je objedinila sve bespilotne letelice pod jednu komandu. Od Izraela, nabavljene su bespilotne letelice za izviđanje Skylark, Orbiter 3b. Hrvatska raspolaže sa 6 +6 Orbiter 3b i imaju više od 20 dronova za izviđanje Skylark koji su nabavljeni tokom 2000-tih. Hrvatska raspolaže i sa nekoliko dronova domaće proizvodnje verzija VX II 3 i VECTOR V-3M i 5 komada. U pitanju su bespilotne letelice koje su konstruisali od strane aeronautičkog i inženjerskog tima studenata Univerziteta u Splitu. Na aerodromu i vazduhoplovnoj bazi Pula uspostavljena je komanda dronova Oružanih snaga Hrvatske. Ima podataka da Hrvatska testira dronove kamikaze.
Hrvatska je posredstvom Evropske agencije za pomorsku bezbednost dobila letelice Kamkopter C-100 koja služi za nadgledanje obale i pomorskog saobraćaja.
Bosna i Hercegovina
Ova država za sada ima ozbiljne planove i ambicije da nabavi bespilotne letelice Bajraktar TB-2 od Turske za izviđačke i brobene zadatke. BiH je krenula u spostveni razvoj dronova, ali za sada nema informacija da oružane snage ove države raspolažu sa nekim oblicima dronova za izviđačke zadatke. BiH za sada ima potencijal za proizvodnju dronova. Za sad su to prtotipovi CNT1045-8 i CNT2200-2. U pitanju su kvadrikopteri koji mogu u vazduhu da ostanu 30 minuta i iimaju masu poletanja od 12 kilograma.
Crna Gora
Crna Gora jedna od najmlađih članica NATO pakta tek poslednjih nekoliko godina počela je da se interesuje za dronove u svojim redovima. Najpre su bila kupljena 4 drona DJI Matrice M200V2. Godine. 2023 sa slovenačkom kompanijom C-Astral Aerospace potpisan je ugovor o kupovini šest bespilotnih letelica tipa “Belin-V” namenjenih za osmatranje i prikupljanje podataka na taktičkom nivou. Biće to prve besčlilotne letelice koje će biti uvedene u naoružanje Vojske Crne Gore .
Albanija
Ova članica NATO pakta takođe nije imala dronove u svom naoružanju ni za izviđače ni za borbene zadatke . Od 2021. godine Albanska armija koristi 6američkih izviđačkih bespilotnih letelica RQ-20 Puma. Albanska armija takođe ima ambiciozne planove da kupi čak 9 bespilotnih letelica Bajraktar. Od 2021 bio je potpisan ugovor o nabavci tri za izviđačke zatatke, zatim je 2022 povećan broj na 6, odnosno ukupno devet bespilotnih letelica Bajraktar od kojih će troje biti naoružano. Albanija je prva tri primerka bespilotnih letelica tipa Barjaktar TB 2 dobila 1. marta koji su stigli sa pratećom opremom za operacije i kontrolu. Barjakteri su smešteni u vazduhoplovnoj bazi Kučova koja je postala taktička baza NATO pakta.
Severna Makedonija
Ova članica NATO pakta pre ulaska u severnoatlamsku alijansu još 2013. godine nabavila je bespilotne letelice “ RQ-11 RAVEN” . Od 2020 godine posle rasforminja tajne jednice makedonske državne bezbednosti otkrivene su izraelske bespilotne letelice Hermes 450. Njihov status je nepoznat.
Mađarska
Naš severni sused je članica EU i NATO pakta i njena vojska koristi takođe bespilotne letelice. Za potrebe Mađarske vojske u izviđačkim misijama kupljeno je 12 besilotnih letelica Skylark od čega je 9 u verziji Skylark I i 3 u verziji Skylark III. Mađarska je od 2021 godine imala velike ambicije da nabavi složenije bespilotner letelice pa se tako pregovaralo sa Izraelom i Turskom o nabavci Elbit Hermes 900, turskih Vestel Karayel,Baykar Bayraktar TB2 i poljski dron kamikaza WB Electronic.
Rumunija
Ova trenutno najvažnija članica NATO pakta ima široku paletu bespilotnih letelica i dronova američkog, kineskog i turskog porekla.
Prve bespilotne letelice koje je dobila Rumunija bili su ScanEagle i to 10 komada i to 2013 godine , četiri kvadrikoptera američke proizvodnje Phoenix 30, tu su zatim kineski kavdrikopteri DJI u verzijama DJI Phantom i DJI Matrice 300 RTK koje koristi 42. baza za komunikaciono informacionu tehnologiju pri Ministarstvu narodne odbrane Rumunije za osmatračke zadatke. CFly Faith nepznata količina koje koristi komanda za logistiku. Ugovor za 18 Bayraktar TB2, uključujući paket logističke podrške, obuku osoblja i opremu za obuku potpisan je 25. aprila 2023. za 321 milion dolara. Bespilotne letelice Bayraktar treba da budu isporučene bivšoj 93. vazduhoplovnoj bazi i ući će u službu rumunskih kopnenih snaga. Takođe pešadijske jedinice rumunske vojske imaju nepoznatu količinu američkih bespilotnih letelica AeroVironment RQ-11 Raven.
Bugarska
Ova članica NATO pakta nekada se zasnivala na sovjetskim bespilotnim letelicama tipa Yastreb 2S koje su povučene iz operativne upotrebe. Od 2015 u naoružanju bugarske kopnene vojske nalaze se AeroVironment RQ-11 Raven koje su kao vojnu pomoć dostavile SAD. Takođe u sastavu kopnene vojske nalaze se i bespilotne letelice Aerosonda Mk4.7 razvijena za vazdušno izviđanje, osmatranje, dobijanje informacija o zemaljskim i pokretnim ciljevima. Sistem se može koristiti i kao sredstvo za izviđanje artiljerijskih ciljeva.
Bugarsko Ministarstvo odbrane pozvalo je 24 kompanije u zemlji i inostranstvu da ponude 14 taktičkih izviđačkih dronova za vojnu upotrebu.
Prva serija uključuje nabavku 12 mini sistema bespilotnih letelica, a druga serija uključuje isporuku 2 mala UAV-a. Na kraju, grčka kompanija sa sedištem u Atini bila je prvo rangirana za isporuku 12 mini sistema bespilotnih letelica. Odabrana je kompanija iz Izraela da isporuči 2 male bespilotne letelice tip nepoznat. Bugarska ima pravo da koristi 5 Northrop Grumman RQ-4 Global Hawks koji su dostupni kroz program Alliance Ground Surveillance (AGS). Baza za ove strateške bespilotne letelice je u Sigoneli na Siciliji.
Srbija
Republika Srbija što se tiče upotrebe bespilotnih letelica može se smatrati jednom od najjačih država na prostoru bivše Jugoslavije i prostoru Zapadnog Balkana. Od totalnog autsajdera do države sa najmoćnijom flotom borbenih i izviđačkih bespilotnih letelica domaće i strane proizvodnje. Prve bespilotne letelice koje je Srbija nabavila bile su izraelske proizvodnje tipa Orbiter. U naoružanju ih ima 10. Takođe Vojska Srbije, odnosno pešadijski bataljoni u 4 brigade su opremljeni sa više od 50 izviđačkih bespilotnih letelica domaće proizvodnje Vrabac koju je razvio Vojnotehnički insitut.
Od 2020. Srbija je jedini korisnik kineskih bespilotnih letelica CH-92 i to 6 komada za izviđake i borbene zadatke. Od 2023 . Srbija je kupila šest kineskih bespilotnih letelica CH-95 za izviđale i borbene zadatke. Takođe Srbija je najavila kupovinu još 6 bespilotnih letelica ovog tipa Paralelno sa CH-95 u naoružanje je uvedeno 12 bespilotnih letelica domaće proizvodnje “Pegaz” koje su modifikovane sa kineskim stručnjacima za izviđačke i borbene zadatke. Takođe Vojska Srbije raspolaže i sa kineskim dronovima DJI Matrice u verziji 350 sa 38 komada, verzija 30 sa 30 primeraka, DJI Mini 3 Pro 60 komada,DJI Mavic 3 60 komada. Takođe tu je i 60 nemačkih dronova u verziji AR-100C.Takozvano Kosovo
Među korisnicima bespilotnih letelica našlo se od sredine jula meseca i takozvano Kosovo . Turska je samozvanoj administraciji u Prištini isporučilo 5 bespilotnih letelica koje se već koriste u izviđačkim misijama.