14. juna 1928. godine u argentinskom Rosariju, rođen je Ernesto ”Če” Gevara.
Bio je argentinski marksistički revolucionar, političar, lekar, pisac, gerilski vođa, diplomata i vojni teoretičar.
Če Gevara je predstavljao jednu od ključnih ličnosti u revoluciji Fidela Kastra na Kubi kao član pokreta „26. jul”.
Nakon pobede revolucije, nekoliko godina je bio aktivan u promociji revolucije društva, putujući po svetu kao diplomata Kube.
Lično se angažovao u pokretima za oslobođenje od diktatorskih režima putem gerilske borbe, najpre u Kongu, za vreme vladavine Moiza Čombea, a potom u Boliviji.
U Boliviji je spregom Američke obaveštajne agencije i bolivijske vojske, Gevara najpre uhvaćen, a narednog dana ubijen.
Džon Li Anderson, u knjizi „Če Gevara: revolucionarni život”, navodi da su mu poslednje reči bile: „Pucaj, kukavico. Ubićeš samo čoveka.
Njegov lik i danas, nekoliko decenija posle njegove smrti, predstavlja jedan od glavnih simbola društvene i političke revolucije širom sveta.
Čuvenu fotografiju Če Gevare, koju je načinio Alberto „Korda” Dijaz, Akademija umetnosti u Merilendu proglasila je „najpoznatijom fotografijom na svetu i simbolom 20. veka.
Ernesto Gevara de la Serna, poznatiji kao Če, završivši studije medicine, putovao je Južnom Amerikom, prilikom čega je spoznao bedu radnika i Indijanaca, okrivljujući severnoameričke kapitaliste i autoritarne režime koje su ih podržavali.
Zbog toga se Če Gevara okrenuo antiimperijalizmu i marksizmu, i pridružio se Pokretu ”26. jul”, koji je pod vođstvom Fidela Kastra nameravao da sprovede revoluciju na Kubi. Godine 1956. se sa Fidelom i 80 boraca iskrcao na ostrvo i sledeće dve godine proveo u gerilskom ratovanju.
Nakon pobede ” Barbudosa” 1959, obavljao je državne funkcije. Bio je ministar za privredu. Istovremeno se bavio teorijom gerilskog ratovanja i planirao širenje komunističke revolucije na ostatak Južne Amerike i zemlje Trećeg sveta. Autor je knjige ” Gerilsko ratovanje” koja je bila udžbenik svih revolucionarnih i ustaničkih pokreta sveta.
Napustio je Kubu 1965. i otišao u DR Kongo, odakle je planirao da pokrene afričku revoluciju. Nakon potpunog neuspeha razočaran se vratio na Kubu odakle je otišao u Boliviju, gde je revolucija njegovim hvatanjem i streljanjem propala.
Njegova smrt izazvala je burne reakcije u svetu – za vreme studentskih protesta 1968. smatran je idolom revolucionarnih previranja, a na Kubi i danas ima status nacionalnog junaka, kao i među drugim latinoameričkim levičarskim pokretima.