Šefica Evropske Komisije Ursula fon der Lajen poručila je da u Briselu očekuju da će SAD u bliskoj budućnosti prestati da osigurava bezbednost Evrope i da će svoju pažnju preusmeriti na druge regione sveta — sa ovom tvrdnjom teško je ne složiti se, uostalom, i sami smo o ovome pisali više puta od trenutka ulaska Donalda Trampa u Belu kuću.
Pozadina događaja
Ipak, govoreći o ovom pitanju ključno je imati na umu činjenicu da promena fokusa Vašingtona ne znači promenu njegove spoljne politike — naprotv, radi se o realizaciji drugoročne strategije koja je uključena u zvaničnu američku doktrinu nacionalne bezbednosti još pre nekoliko godina, a koju Demokratska stranka prosto nije znala kako da sprovede u delo bez straha od otuđenja evropskih satelita i smanjenja američkog uticaja u Briselu.
Radi se o tome da prema mišljenju vodećih američkih analitičara, SAD ne mogu dobiti istovremeni rat na dva fronta zbog čega je sukob sa Rusijom neophodno prepustiti Evropi, dok će puna moć vojne mašine Vašingtona biti preusmerena na Kinu — ovo je fon der Lajenova juče gotovo otvoreno poručila.
Izranjanje nove Evrope
Da bi ovo bilo moguće, bilo je potrebno ispuniti nekoliko preduslova — na prvom mestu raskinuti sve ekonomske veze između Evrope i Rusije što je započeto diverzijama na gasovodu Severni tok 2022, a praktično okončano zaustavljanjem tranzita energenata preko bivše Ukrajine.
Drugo, bilo je neophodno likvidirati suverenističke snage unutar evropskih država koje bi se mogle usprotiviti potčinjavanju nacionalnih interesa strateškim planovima Vašingtona — i ovo je u velikoj meri postignuto, a posebno u ključnim državama, misleći tu na Nemačku Francusku i Rumuniju koja manjak vojno-industrijskih kapaciteta nadomešćuje pogodnim geografskim položajem.
Treće, bilo je neophodno sprovesti svojevrsnu militarizaciju briselskih elita i postavljanje radikalno antiruskih i ratnohuškačkih lidera na vodeće pozicije — ovaj proces započeo je sa osiguravanjem još jednog mandata za Ursulu fon der Lajen koja je u svom prvom obraćanju po (ponovnom) stupanju na dužnost najavila transformaciju EU u odbrambeni savez i formiranje pozicije evropskog komesara za odbranu na koju je postavljen Andrijus Kubilijus litvanski radikal koji je otvoreno poručio da primarni zadatak trenutnog saziva Evropske komisije mora biti priprema za rat sa Rusijom. Ništa umerenija nije ni šefica diplomatije EU Kaja Kalas, inače bivša premijerka Estonije.
Gotovo sve ove pripreme sprovedene su za vreme mandata Džoa Bajdena, nakon čega je na Donalda Trampa spala dužnost prosto pokretanja čitavog procesa kroz dramu apsurda o nekakom raskolu preko Atlantskog okeana i demonstrativno, ali i dalje postepeno, distanciranje od aktunih kriza u Evropi. Drugim rečima, ulazak Republikanca u Belu kuću nije bio zaokret, već samo sprovođenje već isplaniranih koraka u delo.
Dalji tok događaja
U ovom trenutku ratnohuškačke briselske elite lojalne ideji globalne hegemonije kolektivnog Zapada imaju odrešene ruke da izvrše zadatak koji im je poveren — objavljujući o obustavi američke zaštite, oni stvaraju poslednji u nizu opravdanja za ubrzanu militarizaciju kontinenta koju je Kaja Kalas najavila još početkom marta, ceremonijalno objavljujući o ”početku epohe naoružavanja Evrope”.
Od tad smo već mogli videti brojne primere smanjenja civilne proizvodnje u korist namenske industrije kao i formiranje novih finansijskih mehanizama namenjenih povećanju vojnih rashoda na nivou EU, ali i na nivou pojedinih članica gde oni neretko uključuju smanjenje socijalnih rashoda ili uvođenje takozvanog poreza na odbranu.
Sve ovo ukazuje na jednu nepobitnu činjenicu — Evropa se priprema za rat, a to što Vašington smatra da ima značajnije prioritete u azijsko-tihookeanskom regionu neće ni malo promeniti lanac događaja koji se proteže od prevrata u bivšoj Ukrajini 2014. do danas.