STRAH OD TRAMPA SVE VEĆI: MAKRON PONOVO POZVAO NA FORMIRANJE EVROPSKE VOJSKE

Makron je pozivao na formiranje nove evropske vojne koalicije, koja bi bila formirana kao alternativu NATO-u koja bi pomogla u borbi protiv Rusije i drugih pretnji

Tog sedmog janauara 2024. godine pokrenuta je bila i oživela priča o evropskoj armiji. Godinu dana kasnije francuski predsednik Emanuel Makron je ponovo počeo da govori o evropskoj vojsci koja bi zamenila NATO pakt!

Makron je pozivao na formiranje nove evropske vojne koalicije, koja bi bila formirana kao alternativu NATO-u koja bi pomogla u borbi protiv Rusije i drugih pretnji.

„Ne možemo se osloniti na (SAD) ili ostatak sveta”, rekao je Makron.

Plan je da se stvori evropska vojska sa Francuskom, UK, Italijom, Poljskom, baltičkim državama i svima koji žele da se pridruže toj vojsci.

Inače posle izbora Trampa za novog predsednika SAD krajem novembra prošle 2024, dvanaest evropskih nacija formiralo je bilo koaliciju kako bi sprečilo Trampa da primora Ukrajinu i Putina da pregovaraju o mirovnom sporazumu.

Format Severne grupe-Ukrajina uključuje Dansku, Švedsku, Finsku, Norvešku, Island, Baltik, Veliku Britaniju, Nemačku, Holandiju i Poljsku.

Međutim, nije Makron usmaljen u svojoj ideji evropske armije koja ponovo isplivava i ideja postaje sve jača.

O tome je govorio i pisao Fridrih Merc u Handelsblatt, koji želi da postane novi kancelar Nemačke. On je isto kao i Makorn mnogo pre njega ponovio da želi da uspostavi evropsku vojsku sa Francuskom, Italijom, Poljskom, baltičkim državama.

Strah od Trampa postaje sve veći, pa time i inicijativa postojanja Evropske vojske koja bi zaštitila EU postaje sve jača.

Oživljavanje ideje o Evropskoj vojsci počela je da se gura posle debakla NATO pakta u Avganistanu, a ideju je aktivirao bivši komesar za spoljnu politiku i bezebdnost Žozep Borelj, pa nastavio Emanuel Makorn neporedno pred početak rata u Ukrajini febrauara 2022. godine.

Istorijat evropske vojske

Priča o zajedničkoj Evropskoj vojsci datira od 1991. godine dok je postojala tadašnja Evropska ekonomska zajednica. Priča se razvijala od vizije Evrokorpusa kao preteča Evropske vojske koji je od svog osnivanja 1995 momentalno inkorporiran u NATO.

Ubrzo nakon što je Rusija pokrenula rat u Ukrajini, visoki komesar EU za spoljne poslove i bezbednost Žozep Borel rekao je da su uniji potrebne evropske oružane snage da bi se obezbedila bezbednost. Glavna prepreka je što to podrazumeva veću centralizaciju EU i delimično sukobe sa NATO.

Boreljova vizija odbrane EU nazvana “Strateški kompas” je dokument na 28 strana, koji predviđa da EU do 2025 stvori snage EU za brzo reagovanje, koje će se sastojati od 5.000 vojnika, a od 2023. trebale bi da izvode već prve vojne vežbe iako nisu još ni formirane u kompletu?!

Plan “Strateški kompas” predviđa i olabavljenje člana 44 ustava EU, na koji se niko ranije u Briselu nije pozivao, a koji će omogućiti da oni koji žele u ovom slučaju nazvani “koalicija voljnih” pošalju svoju vojsku i deluju u inetresu EU i u njeno ime bez konsenzusa, odnosno saglasnosti svih 27 članica.

“Strateški kompas” se smatra i putem ka novoj vojnoj doktrini EU, koju smatraju slično “Strateškom konceptu NATO”.

Borelj u svojoj viziji naglasio značaj logistike, vazdušnog transporta za velike daljine (ovde je nedavno uzeto iskustvo augustovske masovne evakuacije civila i diplomata iz Kabula).

Istorijat EU borbenih grupa, koje bi trebale da funkcionišau po sistemu “zatvorene školje” počinje sa početkom 21. veka. Konkreno sve je počelo daleke 2005 od IOC (initial operations capabilites) do FOC faze (final operations capabilites). Prvi plan predviđao je da svaka borbena grupa ima 1.500 vojnika , mobilnu komandu, strateški transport i logistiku. Već 2004. bio je dat predlog da se formira 13 borbenih grupa i da su u strogoj pripravnosti u šestomesečnom periodu dve borbene grupe koje je u zonu operacija moguće razmestiti 10 dana od donošenja oduke o njihovom angažovanju.

Interesantno je da je ovaj EU koncept od samog početka bio podudaran sa NAZO, jer većina članica EU je i članica NATO, ali ne sve poput Austrije, Finske, Švedske, Irske, a neke članice NATO nisu članice EU poput Albanije, Severne Makedonije, Crna Gora, Turska, SAD, Kanada, Island. U ovom slučaju NATO ima svoj zahtev o formiranju borbenih grupa, a EU svoj.. Nek vojske su prve unutar EU krenule u tom smeru. Konkretne pomake napravila je prva Švedska koja je prva počela da razvija mobilne jednice. Osim infrastrukture promenjena je vojna tehnologija i industrija.
Šta se zahteva od buduće EU vojske

Zadaci oružanih snaga EU su usklađeni sa Peterburškom deklaracijom ( koja je usvojena na Veću ministara Zapadnoevropske unije (WEU) u junu1992. godine. Tom su prilikom države članice ZEU-a izrazile svoju spremnost da stave na raspolaganje svoje vojne jedinice iz celog spektra njihovih konvencionalnih oružanih snaga ZEU-u, ali takođe NATO-u i EU).

Ti zahtevi se i danas nisu menjali: Veličina samostalne borbene grupe 1.500 pripadnika, koje uključuje borbenu podršku i snage za borbene operacije i pridodane module i operativnu komandu. Jedinica mora biti u desetodnevnoj pripravnosti, pre nego što EU odredi izakaže operaciju, samostalnost i izdržljivost na terenu najmanje 30, a najviše 120 dana, mogućnost transporta na daljinu 6.000 km od Brisela. istovremeno vođenje minimalno dve operacije, ali ne i istovremeno pomeranja na ratište ili delovanje snaga. Borbene grupe moraju da budu multinacionalne.

Jedan komentar na “STRAH OD TRAMPA SVE VEĆI: MAKRON PONOVO POZVAO NA FORMIRANJE EVROPSKE VOJSKE

  1. Imao je i Napoleon evropsku vojsku, i Hitler je imao ali su neslavno prošli i jedan i drugi…prvi je imao Ruse u Parizu a drugi u Berlinu…možda kontaju treća sreća…

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *