Čim se zahuktalo u Tibilisiju pojavila se i ekipa iz Ukrajine. Svi akteri na jednom mestu, svi vizionari ideje vodilje Velike šahovske table Zbignjeva Bžežinskog i idealisti prema kojima je Gruzija trebala da prihvati plan zapadnih političara da započne rat protiv Rusije
Onog trenutka kada je aktuelni premijer Gruzije Irakli Kobahidze iz stranke Gruzijski san saopštio da ta zemlja privremeno prekida pregovore o pristupanju te zemlje Evropskoj uniji, provropske pristalice su izašle na proteste.
Georgian pro-EU protester launching fireworks at the riot police to keep them away from the protester’s barricades in front of the Parliament in Tbilisi.#Protest#Georgia #Georgian #protests #Riots #Tibilisi#tiflis #Georgian_Dream pic.twitter.com/gFrP0Q6xyy
— Politics World Wide Web (@PoliticsWWWeb) December 1, 2024
Od koškanja sa policijom započeli su otvoreni i žestoki sukobi sa policijom ispred gruzijskog parlamenta gde policijsa koristi suzavac i vodene topove, a demonstranti vatromet, kamenice i lasere. Pored gruzijskih zastava nose se u borbene juriše prema policiji zastava Evropske unije, ali često se čuju pokliči i natpisi “Slava Ukrajini”. A već su stigli gruzijski dobrovoljci koji u Ukrajini ratuju protiv Rusije da se vrate u zemlju i nastave rat sa Rusijom.
Elderly Georgian woman cursing the riot police as they prepare to clash with pro-EU protesters in front of the Parliament in Tbilisi #Protest#Georgia #Georgian #protests #Riots #Tibilisi#tiflis #Georgian_Dream pic.twitter.com/B7HCxTM5Zn
— Politics World Wide Web (@PoliticsWWWeb) December 1, 2024
Inače u avgustu je tadašnji gruzijski predsednik Mihail Sakašvili krenuo u napad na ruske mirovnjake i sprovđenje operacije “Čisto polje”, proterivanje građana Južne Osetije i raketiranje Chinvalija. Taj rat se završio debaklom i besktvom Sakašvilija u Ukrajini i tamošnjim proterivanjem nazad u Gruziju.
S druge strane na čelo Gruzije stigla je Salome Zurabašvili koja je decembra 2018. godine postala predsednica Gruzija i prva žena u postsovjetskoj istoriji te zemlje koja je postala predsednica. Inače dokotor je političkih nauka i bila je ambasadorka Francuske republike u Gruziji 2003-2004, a od 2016. do 2018. godine i narosni poslanik u Nacionalnom parlamentu Gruzije. Zurabašvili inače potiče iz porodice gruzijskih dicidentata.
Završila je studije političkih nauka na Pariškom institutu političkih nauka, a potom je doktorirala na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku tokom akademske 1972/73. u klasi zajedno sa Zbignjevom Bžežinskim. Političku karijeru započinje tokom 1974. radeći u Ministarstvu spoljnih poslova Francuske. Na predlog predsednika Mihaila Sakašvilija imenovana je na mesto ministra spoljnih poslova Gruzije u martu 2004, a iste godine dobija i državljanstvo Gruzije. U januaru 2006. osniva vlastitu političku partiju „Gruzijski put” na čijem čelu ostaje do novembra 2010. godine.
Massive anti-government protests have begun in Tbilisi, Georgia.#Protest#Georgia #Georgian #protests #Riots #Tibilisi#tiflis #Georgian_Dream pic.twitter.com/ZRhCuuszMo
— Politics World Wide Web (@PoliticsWWWeb) November 29, 2024
U svakom slučaju demonstranti su u ponedeljak 2. decembra 2024. zauzeli su deo avenije Rustaveli i susedni Trg Prve republike identično je sve krenulo kao i na trgu Majdan u Kijevu 2014. godine. Dok jedni demonstranti nastavljaju da pucaju na specijalce koristeći pirotehniku, drugi pokušavaju da podignu barikade koristeći improvizovana sredstva. Za sada nema zapaljenih guma i pucnjave kao u Kijevu, ali ima lasera kao na trgu Tahir u Kairu kad su sevali laseri posebno zeleni i crveni dok su nad gradom leteli borbeni helikopteri Apač.
Čim se zahuktalo u Tibilisiju pojavila se i ekipa iz Ukrajine. Svi akteri na jednom mestu, svi vizionari ideje vodilje Velike šahovske table Zbignjeva Bžežinskog i idealisti prema kojima je Gruzija trebala da prihvati plan zapadnih političara da započne rat protiv Rusije, otvaranje južnog fronta protiv Ukrajina, a onda da izdrže četiri dana i krenu u partizansku borbu u planine. Naravno to je odbijeno.
Za razliku od Kijeva, kada je Janukovič bio na čelu Ukrajine i prekinuo sporazum sa EU, u gruzijskom slučaju to je bio premijer, a predsednica za Gruziju.
Takođe je očigledno da ima više podudarnosti oko Kijeva i Tibilisija. Međutim, za sada nema snajperista i pucnjave, a ko će pobeći iz zemlje, tu scenu videćemo u narednom periodu i sigurno do kraja februara meseca.
Upoređenje dešavanja na Majdanu u Ukrajini 2014. i potencijalnih ili aktuelnih dešavanja u Gruziji 2024. otkriva niz sličnosti koje proističu iz političke dinamike postsovjetskog prostora, geopolitičkih tenzija, i unutrašnjih društvenih podela. Iako kontekstualni detalji mogu varirati, zajednički faktori uključuju sledeće:
- Prozapadna orijentacija i reakcija na ruski uticaj
Ukrajina 2014: Protesti na Majdanu započeli su kao reakcija na odluku tadašnjeg predsednika Viktora Janukoviča da suspenduje potpisivanje Sporazuma o pridruživanju s Evropskom unijom. Ovi protesti su eskalirali u širi pokret protiv korupcije i proruskog uticaja.
Gruzija 2024: Ako se dešavanja u Gruziji 2024. odnose na slične proteste, oni bi mogli biti povezani s percepcijom ruskog mešanja u unutrašnju politiku ili otporom prema vladajućim strukturama koje se smatraju proruskim. Gruzijska težnja za članstvom u EU i NATO-u takođe igra ključnu ulogu.
- Domaće nezadovoljstvo i korupcija
Ukrajina: Na Majdanu je eskalacija protesta delom bila uzrokovana širokim nezadovoljstvom zbog korupcije, autoritarnog načina vladanja i lošeg ekonomskog upravljanja.
Gruzija: Gruzijski politički sistem takođe se suočava s optužbama za korupciju, političku polarizaciju i demokratizacione izazove. Protesti u Gruziji 2024. mogli bi odražavati sličnu dinamiku društvenog nezadovoljstva.
- Uloga građanskog društva i mladih
Ukrajina: Majdan je bio vođen mladima i aktivistima iz urbanih sredina, koji su koristili društvene mreže za organizaciju i mobilizaciju.
Gruzija: Gruzijska mlada generacija, posebno u Tbilisiju i drugim urbanim centrima, ima prozapadne stavove i sklona je aktivizmu, često koristeći moderne tehnologije za mobilizaciju.- Strateška važnost i međunarodna uključenost
Ukrajina: Ukrajina je strateški važna kao tampon zona između Rusije i Zapada. Majdan je privukao značajnu pažnju EU i SAD, ali i reakciju Rusije koja je anektirala Krim i podržala separatističke pokrete u Donbasu.
Gruzija: Gruzija je sličnog strateškog značaja, kao deo energetskih koridora i geopolitički ključnog Kavkaza. Međunarodna zajednica, uključujući EU, SAD i NATO, ima interes u stabilnosti Gruzije, dok Rusija želi da očuva svoj uticaj u regionu.
- Eskalacija u nasilje
Ukrajina: Protesti su kulminirali nasiljem na ulicama Kijeva, što je dovelo do pada Janukoviča i kasnije ruske aneksije Krima.
Gruzija: Ako protesti u Gruziji 2024. eskaliraju, moguće su slične posledice, uključujući političku nestabilnost ili reakciju Moskve, imajući u vidu ruske baze u Abhaziji i Južnoj Osetiji.
- Politička polarizacija
Ukrajina: Protesti su odrazili duboku podelu između prozapadnih regiona i proruskih orijentacija na istoku zemlje.
Gruzija: Iako manje izražena, politička polarizacija u Gruziji između prozapadnih snaga i proruskih elemenata može biti slična. Građani su podeljeni između želje za evropskim integracijama i pragmatičnih odnosa s Rusijom.
Zaključak
Majdan u Ukrajini 2014. i dešavanja u Gruziji 2024. pokazuju sličnosti u smislu unutrašnjeg nezadovoljstva, borbe između prozapadnih i proruskih sila, i stratešk