Obali Slonovače pridružio se i Senegal koji je prvog dana Nove godine takođe saopštio odluku da i ta afrička država planira povlačenje francuske vojske.
Obala Slonovače, poslednja je država koja je naredila Francuskoj da povuče svoju vojsku iz te zemlje. Oduka je usledila samo posle nekoliko dana pošto se francuska vojska povukla iz Čada, države koja je bila najlojaniji saveznik Pariza i njihova kolonija.Ali to nije sve Obali Slonovače pridružio se i Senegal koji je prvog dana Nove godine takođe saopštio odluku da i ta afrička država planira povlačenje francuske vojske.
Francuske snage će napustiti Obalu Slonovače u januaru 2025. godine, najavio je predsednik zemlje Alasan Uatara. Trenutno je u Obali Slonovače stacionirano 600 francuskih vojnika.
Vojni kamp Port Bouet predat je snagama Slonovače. Kamp će dobiti ime General Ouattara Thomas D’Akuin u znak počasti prvom načelniku generalštaba te zemlje.
„Odlučili smo za koordinisano i organizovano povlačenje francuskih trupa iz Obale Slonovače“, rekao je Uatara i dodao da će pešadijski bataljon u Port-Bueu, kojim upravlja francuska vojska, biti prebačen u Oružane snage Obale Slonovače.
Predsednik Senegala Basiru Diomaje Faje 1. januara 2024 potvrdio je da zemlja namerava da eliminiše svo strano vojno prisustvo počevši od 2025.
Ranije je Faje najavila kraj francuskog vojnog prisustva, ali nije precizirala vremenski okvir.
„Naložio sam ministru oružanih snaga da predloži novu doktrinu odbrambene i bezbednosne saradnje, koja će podrazumevati prestanak bilo kakvog stranog vojnog prisustva u Senegalu počev od 2025. godine“, rekao je predsednik u obraćanju naciji, cit. od strane nacionalne novinske agencije APS.
Prošlog januara (2024.), francuski mediji su izvestili da Francuska planira značajno da smanji svoje vojne kontingente u Gabonu, Senegalu i Obali Slonovače. Prema planovima na koje se pozivaju mediji, broj francuskih vojnih lica u glavnim gradovima Gabona, Senegala i Obale Slonovače mogao bi da se smanji na stotinak u svakom od tri grada, gde bi prvenstveno obavljali funkcije podrške.
Sve ove najave su se desile neposredno pre izbora (parlamentarnih u Čadu 29. decembra, predsedničkih u Obali Slonovače 2025. i nekoliko dana nakon parlamentarnih izbora u Senegalu), jačajući ovlašćenja koja se nalaze u suočavanju sa opozicijom koja je bila sve izazovnija i sklona francuskom vojnom prisustvu u državi.
Za 5 godina, Francuska će smanjiti većinu svog vojnog prisustva na afričkom kontinentu, odražavajući evoluciju u svom strateškom pristupu.
Odakle se sve povukla francuska vojska iz Afrike 2022-2024.
Mali (2022),
Burkina Faso (2023),
Niger (2023),
Čad (2024),
Francuskoj će sada biti dozvoljeno prisustvo u samo 3 zemlje
Senegal: 400 vojnika naređeno povlačenje
Gabon: 350 vojnika
Džibuti: 1.500 vojnika
Zemlje iz kojih se francuska vojska skoro povukla:
Čad: 1000 vojnika
Kraj francuskog prisustva u podsaharskoj Africi bio bi značajan geopolitički događaj, ali trendovi poslednjih godina pokazuju da Francuska sve više gubi uticaj u ovom regionu. Ovaj proces je rezultat složenih faktora, uključujući rastuće antifrancusko raspoloženje, jačanje lokalnih sila i uticaj drugih međunarodnih igrača poput Rusije koja već ima na tlu Afrike svoj ekspedicioni korpus.
Mnoge zemlje podsaharske Afrike (poput Malija, Čada, i Centralnoafričke Republike) bile su francuske kolonije. Nakon decenija nezavisnosti, pojavio se snažan otpor percepciji neokolonijalizma. Poslednjih godina, u gradovima kao što su Bamako (Mali) i Uagadugu (Burkina Faso), organizovani su masovni protesti protiv francuske vojne i ekonomske prisutnosti.
Francuska operacija “Barkan” (2014–2022), koja je imala za cilj borbu protiv terorizma u Sahelu, nije uspela da značajno smanji prisustvo ekstremističkih grupa poput Al-Kaide i ISIS-a. Uprkos značajnim resursima, stabilnost u regionu je ostala nedostižna, što je dovelo do gubitka poverenja u Francusku kao strateškog partnera.
Preko grupe “Vagner”, Rusija je postala značajan igrač u regionu. Neke zemlje, poput Centralnoafričke Republike i Malija, okrenule su se Rusiji kao alternativi Francuskoj. Kina se fokusira na ekonomski uticaj, kroz infrastrukturne projekte i investicije, značajno smanjujući francuski ekonomski domet. Turska jača svoj uticaj kroz kulturne i ekonomske inicijative. U zemljama kao što su Mali, Burkina Faso i Niger, česti su vojni udari. Novi režimi često ističu kraj saradnje sa Francuskom kao politički potez za jačanje domaće podrške.
Francuska je u poslednje vreme pokušala da preoblikuje svoju strategiju:
Operacija “Barkan” je završena 2022. godine, ali su francuske snage premeštene u druge delove regiona (npr. Niger, pre državnog udara 2023). Francuska nastoji da evropske misije preuzmu deo odgovornosti. Francuska i dalje pokušava da zadrži uticaj kroz diplomatiju i ekonomsku pomoć.
Potpuno povlačenje Francuske iz podsaharske Afrike bi bilo težak udarac za njen globalni uticaj. Međutim, ako trendovi ostanu isti, Francuska bi mogla da se fokusira na ekonomsku saradnju i kulturnu diplomatiju, dok se vojno i politički uticaj sve više smanjuje.