Tvrdnje o desetinama mrtvih vojnika, zatvaranje graničnih prelaza i jak diplomatski odjek ističu kompleksnost odnosa između Pakistana, nuklearne sile i Avganistana pod vlašću Talibana.
Uvod
Najnovija eskalacija nasilja na pakistansko-avganistanskoj granici, jednoj od najnestabilnijih granica na svetu, označila je dramatično pogoršanje odnosa između Islamabada i vlasti Talibana u Kabulu. Sukobi koji su izbili u noći između 11. i 12. oktobra 2025. godine, praćeni tvrdnjama o velikim gubicima na obe strane, predstavljaju najozbiljniji incident od ponovnog dolaska Talibana na vlast 2021. godine. Ovaj incident nije samo vojni sukob, već i proizvod dugotrajnih tenzija, geopolitičkih igara i propusta u međusobnom poverenju.
Hronologija i suština sukoba
Prema dostupnim izveštajima, niz događaja je tekao ovako:
Pakistanski vazdušni napadi (4. oktobar): Avganistanski Talibani optužili su Pakistan za kršenje svog vazdušnog prostora i navodno bombardovanje civilne pijace u pokrajini Paktika, kao i ciljeva u blizini Kabula. Pakistan nije zvanično potvrdio napade, ali su visoki bezbednosni zvaničnici anonimno priznali da su ciljali vođu militanata iz grupe Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP).
Avganistanska ,,odmazda“ (11/12. oktobar): Kao odgovor, avganistanske snage (pod kontrolom Talibana) otvorile su jak artiljerijski i vatreni obračun na brojnim punktovima duž cele granice. Pristalice Talibana tvrde da su u ovim napadima ubili 58 pakistanskih vojnika i ranili još 30. Sa svoje strane, priznali su gubitke od 9 mrtvih i 16-18 ranjenih boraca.
Pakistanski odgovor: Pakistanska vojska odgovorila je, prema sopstvenim izveštajima, ,,snažnim i efikasnim“ udarima. Državni mediji i bezbednosni izvori saopštili su da je Pakistan zauzeo 19 avganistanskih graničnih prelaza, uništio sedište talibanskog bataljona i brojne druge položaje. Navode se i ,,desetine“ poginulih avganistanskih vojnika.
Zatvaranje granice: Pakistan je kao posledicu sukoba zatvorio dva glavna granična prelaza – Torkham na severu i Čaman na jugu – kao i nekoliko manjih prelaza. Ovo je ostavilo stotine kamiona sa robom zaglavljenim sa obe strane, što ima ozbiljne ekonomske posledice za obe zemlje, a naročito za Avganistan kao zemlju bez izlaza na more.
Ključni uzroci sukoba: Dublji kontekst
Sukob se ne može razumeti bez uvida u dve ključne tenzije:
Pitanje TTP-a (Pakistanskih Talibana): Ovo je srž spora. Pakistan decenijama optužuje Avganistan da pruža utočište i podršku grupi Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP), koja vodi nasilnu kampanju protiv pakistanske vojske i države. Iako su avganistanski Talibani ideološki bliski sa TTP-om, oni to poriču. Pakistan, međutim, smatra da je strpljenje iscrpljeno, posebno nakon što je niz napada u Pakistanu u poslednje vreme pripisan upravo TTP-u iz baza u Avganistanu. Kao što je jedan pakistanski bezbednosni izvor rekao, ,,Avganistan se koristi kao baza za operacije terorizma protiv Pakistana.“
Geopolitički kontekst i uloga Indije: Incident se poklopio sa istorijskom posetom avganistanskog ministra spoljnih poslova Amira Kana Mutakija Indiji. Ovo je bio prvi susret na visokom nivou Indije sa talibanskom vlašću od 2021. godine, a Delhi je najavio ponovno otvaranje svoje ambasade u Kabulu. Pakistan je ovo video kao anti-pakistansku diplomatsku ofanzivu. Pakistanski ministar informacija Atalah Tarar istakao je da je napad na Pakistan izvršen baš u vreme kada je avganistanski ministar bio u poseti Indiji, što implicira na koordinaciju. Ovo oslikava širu regionalnu borbu za uticaj, gde Indija i Pakistan gledaju na Avganistan kao na strateško bojište.
Reakcije
Avganistan (Talibani): Zabiulah Mudžahid, portparol talibanske vlasti, pozvao je Pakistan na uzdržanost i upozorio da će ,,akcije imati negativne posledice“. Istakao je da Avganistan ima pravo da brani svoju teritoriju.
Pakistan: Predsednik Asif Ali Zardari i premijer Šehbaz Šarif istakli su da ,,neće biti kompromisa“ oko suvereniteta Pakistana. Ministar unutrašnjih poslova Mohsin Nakvi opisao je avganistanske napade kao ,,ničim izazvane“ i rekao da će Pakistan odgovoriti ,,kamenom za svaku ciglu“.
Međunarodna zajednica:
Saudijska Arabija i Katar: Pozvali su na smirivanje, dijalog i uzdržanost. Saudijska Arabija, koja je nedavno potpisala sporazum o uzajamnoj odbrani sa Pakistanom, ima poseban uticaj.
Iran: Ponudio je posredovanje, pozivajući obe strane na poštovanje teritorijalnog integriteta.
Analiza: Šta sledi?
Ograničen eskalacija, a ne punoratni sukob: Većina analitičara smatra da su šanse za punim ratom male. Kao što je bivši pakistanski ambasador u Avganistanu Asif Durani rekao, ,,Avganistan nema konvencionalne vojne kapacitete u poređenju sa Pakistanom… Gerilsko ratovanje nije isto što i konvencionalno ratovanje.“ Pakistan ima daleko superiorniju konvencionalnu vojsku, dok Talibani mogu da vode asimetričan, gerilski sukob.
Fokus ostaje na TTP-u: Suštinski problem – prisan odnos između avganistanskih Talibana i TTP-a – ostaje nerešen. Dokle god Pakistan bude video direktnu pretnju sa avganistanske teritorije, a Kabul to bude poricao, ciklus nasilja će se nastaviti.
Pogoršanje humanitarne situacije: Zatvaranje granice pogoršava već tešku ekonomsku i humanitarnu krizu u Avganistanu, sprečavajući protok robe i humanitarne pomoći.
Testiranje talibanske vlasti: Za avganistanske Talibane, ovaj sukob predstavlja test njihove sposobnosti da upravljaju međudržavnim odnosima i kontrolišu svoju teritoriju. Njihova tvrdnja o 58 ubijenih pakistanskih vojnika, iako nije potvrđena, služi kao poruka da nisu slab protivnik.
Zaključak
Najnoviji granični sukob između Pakistana i Avganistana nije izolovan incident, već simptom dublje rane u njihovim odnosima. On reflektuje Pakistanovu očajničku potrebu da zaustavi terorističke napade koje pripisuje TTP-u, i avganistanskih Talibana koji balansiraju između ideološkog srodstva sa TTP-om i potrebe za međunarodnim legitimitetom i ekonomskim opstankom. Uključivanje Indije kao faktora dodatno komplikuje sliku. Iako je trenutna eskalacija verovatno privremena, temeljni problemi koji su je izazvali ostaju, preteći da će se nasilje na ovoj turbulentnoj granici nastaviti u predvidivoj budućnosti.